Dovodi do infarkta, šlogova, kardio-vaskularnih oboljenja... Znate li KOLIKO su zapravo hrkanje i apnea OPASNI po zdravlje?
Mnogi ljudi koji hrču i ne znaju da takođe imaju i apneju, koja i te kako može biti opasna po njihovo zdravlje.
Ilustracija; Foto: Pixel-Shot/Shutterstock
11.3.2025.|8:06
Izvor: Prva/J.G.
Podeli:
Svi znamo koliko je san važan, a ako hrčete i ne možete da se naspavate možda imate "slip apneju" (sleep apnea). Ona predstavlja ozbiljan poremećaj koji uzrokuje da tokom sna “zaboravljamo da dišemo“. Posledice mogu biti ozbiljne, od moždanog udara do toga da zaspite za volanom, a detaljnije o ovom problemu govorio je dr Miodrag Vukčević, pulmolog.
- Hrkanje je vrlo često pokazatelj ozbiljnog problema za disanje u toku spavanja, na šta se obično ne obraća dovoljno pažnje. Ne obraća se pažnja na posledice, odnosno simptome koje imaju ljudi koji hrču, a i nedovoljno je znanja u javnosti o težini problema koji uzrokuje mnoga kardio vaskularna oboljenja. Poremećaj koji je uzrokovan fragmentacijom sna, a to je pospanost, zbog čega imate puno problema sa pažnjom, koncentracijom, efikasnosti na radnom mestu, čak i socijalne probleme, jer je vrlo nezgodno ako zaspite u pozorištu sa tako zvučnim fenomenom, druženje sa ljudima itd - kaže doktor i dodaje:
- Takođe su prisutne i metaboličke posledice. Mnogo češće je kod tih ljudi prisutan dijabetes tipa 2.
Posledice apneje
- Kada spavate na leđima može da bude značajno, ali ono što je ključno kod ovih bolesnika jeste nastanak pauze u disanju ili značajnog smanjenja protoka vazduha kroz gornje disajne puteve, što za posledicu ima pad kiseonika, koji je intermitentan, povremen. Imate pad kiseonika, a zatim vraćanje na više vrednosti ili normalu. To u organizmu izaziva oksidativni stres. Kao posledicu imate jedno hronično zapaljenje jednog niskog nivoa, oštećenje zidova krvnih sudova, mnogo veću sklonost ka aterosklerozi, nego bolesnici koji ne hrču i kao posledicu imate kardio-vaskularna oboljenja - navodi doktor ističući da su u pitanju sve vrste kardio-vaskularnih oboljenja:
- Počev od hipertenzije koja je najčešća, odnosno povišenog krvnog pritiska, zatim raznih vrsta aritmija, slabosti srčanog mišića, pa do koronarne bolesti i mnogo češćih infarkta i šlogova.
Kako se leči apnea i šta je još doktor otkrio, pogledajte u snimku:
Tokom letnjih vrućina organizam mnogo brže gubi tečnost, a dehidracija se često razvija neprimetno. Mnogi veruju da je žeđ prvi znak da telu nedostaje vode, ali ono i pre toga šalje upozorenja koja se lako mogu biti zamenjena sa umorom ili iscrpljenošću.
Mislimo da smo bezbedni jer nismo na moru, a UV zraci nas prate i u gradu – na ulici, u kolima i kancelariji. Dermatolog otkriva kako da sačuvamo kožu tokom ekstremnih vrućina.
Magnezijum je jedan od najvažnijih minerala za normalno funkcionisanje tela, a mnogi ga uzimaju kao dodatak ishrani kako bi podržali zdravlje mišića, nervnog sistema i bolji san.
Ekstremno visoke temperature mogu ozbiljno da ugroze zdravlje. Zbog klimatskih promena sve češće se suočavamo sa dugotrajnim toplotnim talasima, pa je važno da organizam prilagodimo novim uslovima.
Voditeljka Prve televizije Bojana Ristivojević ugostila je u emisiji "Jutro" Branislava Jakovljavića iz Javnog akvarijuma i tropikarijuma Beograd, koji je u studio sa sobom doveo specijalnog gosta.
Veliki hit Viki Miljković, iz 1994. godine „Nikom nije lepše nego nama“ i danas se sluša sa istim žarom, a malo je poznato da se u spotu za pomenutu numeru pojavljuje član žirija „Zvezda Granda“.
Popularni pevač nastupio je u Valjevu. Tom prilikom evocirao je uspomene na taj grad, svoje prijatelje i saradnike, a govorio je i o muzici, publici, popularnosti i prošlim vremenima.
Saša Milošević Mare godinama je jedno od najpoznatijih imena domaće muzičke scene. Kao kompozitor i producent učestvovao je u stvaranju brojnih velikih estradnih hitova, ali jedna pesma zauzima posebno mesto u njegovom srcu.
Privlačenje emocionalno inteligentnog muškarca može biti izazovno za svakoga, posebno za žene koje su odrastale bez emocionalno prisutne muške figure koja bi im bila uzor. Ali ne brinite, nije sva nada izgubljena.
Voditeljka Prve televizije Bojana Ristivojević ugostila je u emisiji "Jutro" Branislava Jakovljavića iz Javnog akvarijuma i tropikarijuma Beograd, koji je u studio sa sobom doveo specijalnog gosta.
Kultni reditelj se rodio 13. avgusta 1899. Režirao je više od 50 filmova, u 40 se pojavio kao statista, a u filmskoj umetnosti ostavio bezbroj inovacija.
U dvorištu porodice Selaković raste neobično veliko stablo koje meštani generacijama čuvaju i pamte. Koliko je staro i po čemu se izdvaja, otkrivamo u razgovoru sa domaćinima.
Šta poslodavac sme da prati na društvenim mrežama zaposlenih i kada objava može imati posledice po radni odnos, objašnjava HR menadžerka Nevena Radovanović.
Saobraćajni policajci uskoro će imati Android uređaje za proveru podataka o vozačima i vozilima, otkriva Bojan Marković, pomoćnik načelnika Uprave saobraćajne policije.
Kakvo je stanje čoveka koga je u Nišu pored autobuske stanice ujela zmija? Kako da reagujemo ako je vidimo u sred grada? O tome razgovaramo sa Branislavom Jakovljavićem iz Javnog akvarijuma i tropikarijuma.