Kada pomislimo na zaštitu kože od sunca, najčešće prvo pomislimo na plažu, more i odmor. Tada gotovo po pravilu nanosimo kreme sa zaštitnim faktorom i tražimo hlad, ali u svakodnevnom gradskom životu često zaboravljamo da naša koža i dalje trpi posledice jakog sunca.

Tokom toplotnih talasa, boravak u gradu može biti posebno izazovan za kožu. UV zracima nismo izloženi samo dok ležimo pored vode – oni deluju i dok šetamo ulicom, vozimo se automobilom, sedimo kraj prozora ili obavljamo svakodnevne obaveze. Uz visoke temperature, asfalt i beton dodatno pojačavaju osećaj vreline i opterećuju organizam.

Ilustracija; Foto: Ermolaev Alexander/Shutterstock

Dermatolog dr Milena Stojanović Matković podseća da zaštita od sunca ne bi trebalo da bude rezervisana samo za letovanje, već da postane deo svakodnevne letnje rutine. Iako tokom vrelih dana mislimo na rashlađivanje i dovoljan unos tečnosti, zaštitu kože često zanemarimo.

Poseban problem je što mnogi kremu sa zaštitnim faktorom koriste samo kada idu na plažu, dok tokom dana u gradu ostaju nezaštićeni. Stručni savet je da se koža redovno štiti preparatima sa visokim faktorom, posebno SPF 50, koji treba nanositi pravilno i obnavljati ukoliko smo duže izloženi suncu.

Krema za sunčanje kao deo dnevne rutine

Kremu za sunčanje najbolje je naneti najmanje pola sata pre izlaska iz kuće. Ukoliko se duže boravi napolju, zaštitu treba ponoviti nakon nekoliko sati, a praktični mogu biti i sprejevi koji omogućavaju dodatno nanošenje na ruke, lice i dekolte tokom dana.

Zaštitni faktor može da se uklopi i u svakodnevnu negu i šminkanje. Nakon jutarnje higijene kože nanosi se SPF, a zatim se može koristiti puder ili druga šminka. Ipak, tokom velikih vrućina stručnjaci savetuju da se koža ne opterećuje previše, a dostupni su i preparati koji kombinuju hidrataciju i zaštitu SPF 50.

I osobama tamnije puti treba zaštita od sunca

Jedna od čestih zabluda jeste da osobama tamnije puti zaštita od sunca nije potrebna. Dermatolog podseća da UV zračenje može izazvati promene na koži kod svih tipova kože i da zaštita nije namenjena samo osobama svetle puti.

Prvi znak preteranog izlaganja suncu jeste peckanje i crvenilo kože, što predstavlja prvi stepen opekotine. U tim situacijama mogu pomoći hidratantni losioni, preparati sa alojom i umirujuća nega kože. Ukoliko se pojave plikovi, potrebno je potražiti savet lekara jer je reč o ozbiljnijem oštećenju.

Posebnu pažnju posvetiti zaštiti dece

Dečija koža je osetljivija, a UV zračenje može da ošteti DNK. Opekotine u detinjstvu povezane su sa većim rizikom od razvoja melanoma kasnije u životu. Bebe ne treba izlagati direktnom suncu jer mala deca spadaju u posebno ugroženu grupu.

Za osobe koje zbog posla moraju da borave na otvorenom, zaštita ne treba da se zasniva samo na kremama. Lagana odeća dugih rukava, pokrivanje što većeg dela tela, boravak u hladu kada je moguće i dovoljan unos vode predstavljaju važne mere zaštite.

Ilustracija; Foto: Bricolage/Shutterstock

Psorijaza i ekcem: Sunce može pomoći, ali samo uz oprez i u pravo vreme

Sunce može uticati i na osobe koje imaju određena kožna oboljenja. Kod ljudi sa aknama, rozaceom, ekcemima i nekim oblicima psorijaze moguća su pogoršanja, kao i pojave infekcija, alergijskih reakcija i fotoreakcija. Poseban oprez potreban je kod osoba koje koriste određene lekove, jer neki antibiotici i druge terapije mogu povećati osetljivost kože na sunce.

Kod rozacee dodatno zagrevanje kože može pojačati simptome, dok nekim osobama sa ekcemima ili određenim oblicima psorijaze umereno izlaganje suncu može prijati. Ipak, to ne znači da je bezbedno boraviti na jakom podnevnom suncu. Najpovoljniji periodi za kratko izlaganje su jutarnji i kasni popodnevni sati.

Klimatizovani prostori mogu doprineti isušivanju kože, ali tokom toplotnih talasa korist od rashlađivanja organizma uglavnom je značajnija od tog efekta. Uz odgovarajuću hidrataciju kože i dovoljan unos tečnosti, klima-uređaji mogu biti važan deo zaštite od ekstremnih temperatura.

Povezane vesti