Ovo je najprljavija prostorija u vašem domu: Bakterije su svuda!
Istraživanje pokazuje da se najviše mikroorganizama krije u prostoriji za koju mislite da detaljno čistite.
Ilustracija; Foto: MAYA LAB/Shutterstock
13.8.2026.|14:00
Izvor: Jutarnji list/Krešimir Šego
Podeli:
Čišćenje doma nikome nije baš omiljeni "sport"; većina nas odradi taj posao kao nešto što se mora, a ne nešto u čemu se uživa. Rezultati su često u skladu s tom činjenicom: brzo prebrišemo prašinu, operemo podove i prozore, usisivačem prođemo celi prostor... ali nikad to baš ne uradimo temeljno. A trebalo bi, naročito kad su u pitanju predmeti koje svakodnevno dodirujemo, a pritom ih gotovo nikada ne dezinfikujemo.
To potvrđuje i istraživanje organizacije NSF International, čiji su mikrobiolozi analizirali 30 svakodnevnih površina domaćinstvu u 22 porodična doma. Pre uzimanja uzoraka učesnici je trebalo da pogode gde očekuju najviše bakterija. Većina je bila uverena da će "pobediti" kupatilo, ali rezultati su pokazali upravo suprotno – najveća koncentracija mikroorganizama pronađena je u kuhinji i na predmetima koje svakodnevno dodirujemo rukama.
Jedan od najvećih "zaboravljenih" izvora prljavštine u domu su prekidači za svetlo. Dodirujemo ih ko zna koliko puta dnevno, često odmah nakon ulaska u kuću, pripreme hrane ili rada u dvorištu, a retko ih uopšte uključujemo u rutinu čišćenja. NSF-ovo istraživanje pokazalo je da je buđ pronađena na gotovo četvrtini (23 posto) ispitanih kupatilskih prekidača, što dovoljno govori koliko lako zaboravljamo na površine koje svakodnevno koristimo.
Ilustracija; Foto: Pinkystock/Shutterstock
Odmah uz njih nalaze se daljinski upravljači. Televizor gledamo gotovo svakodnevno, a daljinski prelazi iz ruke u ruku svih članova porodice. Završava na kauču, podu, među jastucima ili na stoliću uz grickalice i piće, pa ne čudi što ga stručnjaci ubrajaju među predmete koje bi trebalo redovno čistiti. U istom istraživanju tragovi buđi pronađeni su na 55 posto analiziranih daljinskih upravljača, iako ih većina ljudi gotovo nikada ne briše. Pre čišćenja dovoljno je izvaditi baterije i površinu obrisati mekanom krpom ili dezinfekcijskom maramicom, posebno između dugmića, gde se nakuplja najviše prljavštine.
Slična je situacija i s kvakama te ručkama elemenata u kuhinji i kupatilu. Dok pripremate ručak, često ih dodirujete rukama na kojima se nalaze ostaci brašna, ulja ili sirovog mesa. Ručke frižidera posebno su zanimljive, jer ih tokom kuvanja otvaramo i zatvaramo više puta. Analiza NSF-a pokazala je da su štetni mikroorganizmi pronađeni na 23 posto ručki frižidera, što ih svrstava među površine koje bi trebalo čistiti barem jednom nedeljno.
Posebnu pažnju zaslužuju i zavese, iako na prvi pogled deluju besprekorno čiste. Tkanina mesecima skuplja prašinu, polen, čestice dima, masnoće iz kuhinje i prljavštine koje ulaze kroz otvorene prozore. Ako u domu žive kućni ljubimci ili pušači, količina tih čestica može biti još veća. Stručnjaci zato preporučuju pranje zavesa najmanje dva do četiri puta godišnje, zavisno od uslova u kojima živite.
Ni dušek nije ništa manje problematičan. Iako ga prekriva čaršav, svake noći upija vlagu, znoj i sitne čestice kože koje predstavljaju hranu za grinje. Zato stručnjaci preporučuju redovno usisavanje dušeka nastavkom za tapacirani nameštaj, provetravanje spavaće sobe te korišćenje zaštitnih navlaka koje su perive. Dušek je dobro okrenuti nekoliko puta godišnje kako bi se ravnomernije trošio i duže ostao u dobrom stanju.
Često zaboravljamo i druge predmete koje svakodnevno koristimo: tastature računara, miš, mobilne telefone, punjače, prekidače na produžnim kablovima ili daljinske upravljače klima-uređaja. Iako ne izgledaju prljavo, upravo su oni među površinama koje najčešće dodirujemo tokom dana.
Možda se najzanimljiviji podatak iz NSF-ovog istraživanja odnosi na kuhinju. Više od 75 posto kuhinjskih ssunđera i kuhinjskih krpa sadržavalo je koliformne bakterije, grupu koja uključuje i bakterije poput Ešerihije koli i salmonele, dok su iste bakterije pronađene na 45 posto kuhinjskih sudopera, 32 posto kuhinjskih radnih ploča i 18 posto dasaka za sečenje. Poređenja radi, na samo 9 posto kupatilskih slavina pronađeni su isti pokazatelji fekalne kontaminacije. Drugim rečima, kuhinja je često znatno prljavija nego što većina ljudi pretpostavlja.
To, naravno, ne znači da bi dom trebalo svakodnevno sterilisati. Stručnjaci naglašavaju da je mnogo važnije redovno čistiti površine koje najčešće dodirujemo nego preterivati s agresivnim sredstvima za dezinfekciju. U većini domaćinstava sasvim je dovoljna kombinacija mikrofiberske krpe, blagog sredstva za čišćenje i povremenog dezinfikovanja često dodirivanih površina, naročito tokom sezone prehlada ili kada je neko od ukućana bolestan.
Ako želite da poboljšate higijenu doma bez velikog dodatnog posla, dovoljno je da u nedeljnu rutinu uvrstite nekoliko minuta za brisanje prekidača, kvaka, daljinskih upravljača, ručki frižidera i drugih često dodirivanih površina. Upravo su to mesta koja najlakše promaknu tokom čišćenja, a koriste ih svi ukućani. Nekoliko dodatnih minuta čišćenja može napraviti veću razliku nego što biste očekivali.
Električni trotineti nisu igračka. Od uzrasta i obavezne kacige do pravila kretanja, Mladen Kovač iz Agencije za bezbednost saobraćaja ukazuje na šta roditelji treba da obrate pažnju pre prve vožnje.
Bake i deke su nezamenljiv deo odrastanja, ali čak i kada imaju najbolje namere, neke njihove navike mogu da izazovu nesuglasice i ozbiljno testiraju strpljenje roditelja.
Ništa ne doprinosi dobrom snu kao osećaj sveže, mirisne posteljine. Međutim, tokom letnjih meseci, visoke temperature i sparne noći uzrokuju da čaršavi i jastučnice brzo izgube svoj svež miris, čak i ako su upravo oprani.
Upotreba omekšivača je, pored obaveznog praška, u većini domaćinstava jedna od osnovnih stvari prilikom pranja veša. A preparati koji obećavaju mekšu i udobniju odeću, gotovo uvek igraju na kartu mirisa i svežine koji traju danima.
Prošle 2025. ponela je titulu TikTok kreatorke godine, i pored toga što ima 85. godina! Šarmantna Italijanka Silvana Bini prava je internet zvezda, pratiocima popularnih gastro profila na društvenim mrežama poznatija kao Nona Silvi.
Mnogi misle da je prvi deo avgusta kasno vreme za sadnju, ali i pored toga vaš balkon može postati vaš mali zeleni kutak. Uz pravi izbor biljaka, nekoliko saksija vam može doneti sveže začine, povrće i cveće koje će ulepšavati taj prostor sve do jeseni.
Voditeljka Prve televizije Bojana Ristivojević ugostila je u emisiji "Jutro" Branislava Jakovljavića iz Javnog akvarijuma i tropikarijuma Beograd, koji je u studio sa sobom doveo specijalnog gosta.
Veliki hit Viki Miljković, iz 1994. godine „Nikom nije lepše nego nama“ i danas se sluša sa istim žarom, a malo je poznato da se u spotu za pomenutu numeru pojavljuje član žirija „Zvezda Granda“.
Popularni pevač nastupio je u Valjevu. Tom prilikom evocirao je uspomene na taj grad, svoje prijatelje i saradnike, a govorio je i o muzici, publici, popularnosti i prošlim vremenima.
Saša Milošević Mare godinama je jedno od najpoznatijih imena domaće muzičke scene. Kao kompozitor i producent učestvovao je u stvaranju brojnih velikih estradnih hitova, ali jedna pesma zauzima posebno mesto u njegovom srcu.
Privlačenje emocionalno inteligentnog muškarca može biti izazovno za svakoga, posebno za žene koje su odrastale bez emocionalno prisutne muške figure koja bi im bila uzor. Ali ne brinite, nije sva nada izgubljena.
Voditeljka Prve televizije Bojana Ristivojević ugostila je u emisiji "Jutro" Branislava Jakovljavića iz Javnog akvarijuma i tropikarijuma Beograd, koji je u studio sa sobom doveo specijalnog gosta.
Kultni reditelj se rodio 13. avgusta 1899. Režirao je više od 50 filmova, u 40 se pojavio kao statista, a u filmskoj umetnosti ostavio bezbroj inovacija.
Šta poslodavac sme da prati na društvenim mrežama zaposlenih i kada objava može imati posledice po radni odnos, objašnjava HR menadžerka Nevena Radovanović.
Saobraćajni policajci uskoro će imati Android uređaje za proveru podataka o vozačima i vozilima, otkriva Bojan Marković, pomoćnik načelnika Uprave saobraćajne policije.
Kakvo je stanje čoveka koga je u Nišu pored autobuske stanice ujela zmija? Kako da reagujemo ako je vidimo u sred grada? O tome razgovaramo sa Branislavom Jakovljavićem iz Javnog akvarijuma i tropikarijuma.
Temperatura je u sredu bila nešto prijatnija, ali se pitamo koliko će trajati taj predah i kada nam stize novi toplotni talas? O tome za Prvu govori meteorolog RHMZ Slobodan Sovilj.
Smrtnost strijih u vezi sa vrućinama porasla za oko 85% između 2017. i 2021. godine, pokazalo je istraživanje SZO. O uticaju ekstremno visokih temperatura na zdravlje razgovaramo sa kardiologom prof. dr Nebojšom Tasićem.