Kada napetost traje dugo, organizam je gotovo neprekidno izložen signalima za „uzbunu“, što može da utiče na krvni pritisak, srčani ritam i opšte stanje organizma, upozorava kardiolog i specijalista interne medicine dr Snežana Bašić.

Kada telo dugo ne izlazi iz stanja napetosti

Dugotrajni stres pokreće niz reakcija u organizmu. Nervni sistem i hormoni stresa pripremaju telo da reaguje na opasnost, ali problem nastaje kada takvo stanje postane hronično.

Telo koje je dugo pod stresom sigurno pati mnogo i rekla bih da su sve bolesti najpre vezane za funkcionalne smetnje koje izazove stres, a kasnije to prelazi u pravu bolest – navodi dr Bašić.

Prema njenim rečima, nervni sistem prožima čitav organizam, pa dugotrajna neravnoteža između odmora i stalne pobuđenosti može da se odrazi na različite telesne funkcije.

Srce je posebno osetljivo na takve promene. Kada smo uznemireni, luče se hormoni poput adrenalina, ubrzava se rad srca i može doći do porasta krvnog pritiska.

Kada lupanje srca nije samo neprijatan osećaj

Povremeno lupanje srca tokom stresne situacije najčešće predstavlja normalnu reakciju organizma. Međutim, kod dugotrajnog stresa takve tegobe mogu postati učestalije.

– Ako se poremeti odnos između mira i uzbuđenja, ujutro se budite s lupanjem srca – objašnjava doktorka, ukazujući na to da savremeni način života kod pojedinih ljudi može doprineti problemima sa snom, napetošću, pritiskom i osećajem lupanja srca.

To, međutim, ne znači da svako lupanje srca treba pripisati stresu. Učestale ili nove tegobe zahtevaju razgovor sa lekarom, posebno ako su praćene bolom u grudima, gušenjem, vrtoglavicom ili nesvesticom.

„Slomljeno srce“ nije samo metafora

Da snažan emocionalni stres može ozbiljno da utiče na srce pokazuje i takozvani sindrom slomljenog srca, odnosno Takotsubo kardiomiopatija.

Reč je o stanju kod kog snažan stres ili intenzivna emocionalna reakcija mogu privremeno oslabiti srčani mišić. Simptomi mogu podsećati na srčani udar, zbog čega ih ne treba ignorisati.

Upravo zato, kaže dr Bašić, zdravlje srca ne može da se posmatra potpuno odvojeno od načina na koji živimo, odmora, emocionalnog opterećenja i svakodnevnih navika.

Da li su suplementi odgovor na sve?

Kada se pojave zdravstveni problemi, mnogi prvo posežu za suplementima. Međutim, doktorka upozorava da suplementacija ne bi trebalo da postane zamena za pravilnu ishranu, pregled i terapiju koju preporuči lekar.

– Pridaje se previše važnosti suplementaciji, jer suplementacijom može da se unese i ono loše, a ne samo dobro – kaže ona.

Problem je i što potrošači često ne znaju dovoljno o sastavu, kvalitetu i stvarnom dejstvu preparata koje uzimaju. Zdravoj osobi, smatra dr Bašić, uglavnom nije potrebno da svakodnevno koristi veliki broj suplemenata.

Osnovu bi, pre svega, trebalo da čine raznovrsna ishrana, dovoljno sna, kretanje i kontrola faktora rizika za bolesti srca.

Hrana je važna jer je unosimo svakog dana

Doktorka posebnu pažnju skreće na ishranu i sastojke hrane koju svakodnevno unosimo.

– Hrana je najopasnija jer je unosimo u najvećoj količini. Treba da znamo šta su arome, konzervansi, emulgatori – navodi dr Bašić.

To ne znači da svaki konzervans ili aditiv predstavlja opasnost, ali čitanje deklaracija i umerenost u unosu industrijski prerađene hrane mogu biti deo zdravijih navika.

Savremeni način života doneo je i manje kretanja, više hroničnog stresa i dostupnost velikog broja visoko prerađenih namirnica. Sve to zajedno može imati mnogo veći značaj za zdravlje nego jedan pojedinačni „čudotvorni“ suplement.

Šta je onda najvažnije za srce?

Umesto traženja jednog preparata koji će rešiti sve probleme, zdravlje srca zahteva kombinaciju navika: uravnoteženu ishranu, redovno kretanje, dovoljno sna, kontrolu krvnog pritiska i drugih faktora rizika, kao i način da se dugotrajni stres smanji.

Šta dugotrajna napetost radi srcu, kako prepoznati kada stres više nije samo psihičko opterećenje i zbog čega doktorka upozorava na nekritičko uzimanje suplemenata i lekova za mršavljenje, pogledajte u videu.

Povezane vesti