Trljate oči nakon buđenja? Ekspert objašnjava zašto to NE BI TREBALO da radite (VIDEO)
Trljanje očiju, koje mnogi spontano rade, može dovesti do ozbiljnih problema.
Ilustracija; Foto: Andrei David Stock/Shutterstock
24.11.2024.|9:02
Izvor: ladbible.com/Tom Earnshaw/J.G.
Podeli:
Svi smo se nekad našli u situaciji kada nema ničeg prijatnijeg od laganog "masiranja" očiju.
Kasno uveče, rano ujutro ili čak posle obilnog ručka kada želite samo da odremate - poznato, zar ne?
Ipak, izgleda da preterano trljanje očiju može naneti ozbiljnu štetu, posebno ako imate i druge zdravstvene probleme, jer to može dodatno pogoršati situaciju.
Optometrista Dejvid MekHju, detaljno je objasnio zašto trljanje očiju može biti štetno.
Na društvenim mrežama, tačnije na TikToku, MekHju je rekao da povremeno lagano trljanje očiju, kako bi se one razbistrile, nije problem. Međutim, bilo šta više od toga može dovesti do potrebe za posetom lekaru.
- Da li ste nekad trljali oči nakon buđenja? Ili vam je neko rekao da to ne radite? Sasvim je normalno, ako su vam oči malo mutne, suve ili iritirane, da ih nežno protrljate kako biste poboljšali situaciju, ali preterano i predugo trljanje očiju, ili previše snažno trljanje, može izazvati probleme. Od jednostavnih stvari poput ogrebotine na rožnjači, preko infekcija oka, do vrlo ozbiljnih stanja poput odvajanja mrežnjače - kaže Dejvid.
Odvajanje mrežnjače je ozbiljno stanje oka u kojem mrežnjača, zadnji deo oka, postaje odvojena.
Ilustracija; Foto: fast-stock/Shutterstock
- Potrebno je brzo lečenje kako bi se sprečile trajne posledice po vid - navodi Nacionalna zdravstvena služba (NHS).
Simptomi odvajanja mrežnjače uključuju:
„Plutače“ (tačke ili linije) ili bljeskove svetlosti u vidnom polju
Tamnu „zavesu“ ili senku u vidu
Promene vida, poput zamućenja
Ako lekari uspeju da ponovno pričvrste mrežnjaču, biće potrebno nekoliko nedelja oporavka nakon operacije. Uglavnom traje do šest nedelja, a oporavak u tom periodu uključuje zamućen vid, crvene i bolne oči.
NHS savetuje da ne vozite i ne letite avionom tokom oporavka, a možda će vam biti potreban i odmor od posla.
Osim toga, MekHju je istakao da određene grupe ljudi imaju veći rizik od problema izazvanih trljanjem očiju.
- Ljudi koji su skloni svrabnim očima često pate od polenske groznice. Trljanje može izazvati pucanje mastocita (vrsta belih krvnih zrnaca koja podržavaju imuni sistem), što oslobađa više histamina i može pogoršati situaciju. Postoje i dokazi da osobe sa ekcemom, astmom ili drugim atopijskim stanjima, trljanjem očiju mogu izazvati keratokonus, što može dovesti do stanjivanja rožnjače i značajnih promena u vidu.
Svima nam je uglavnom poznata ideja da bi trebalo da pređemo najmanje 10.000 koraka dnevno da bismo bili zdravi i vitalni. Ipak, postoje i tvrdnje koje kažu da je ta brojka obična besmislica.
Asfalt, beton i svakodnevna izloženost suncu često potcenjujemo. Dermatolog dr Milena Stojanović Matković objašnjava kako da zaštitimo kožu tokom ekstremnih vrućina.
Ekstremne vrućine mogu ozbiljno da ugroze zdravlje, a pravilna ishrana i hidratacija igraju ključnu ulogu u zaštiti organizma. O tome u Jutru govori prof. dr Momčilo Matić, nutricionista.
Visoke temperature, povećana vlažnost vazduha, promenjene navike u ishrani i manje ili više fizičke aktivnosti tokom leta mogu uticati na to da se u organizmu zadržava veća količina tečnosti. Ovaj problem, poznat i kao edem, najčešće se primećuje kroz otoke.
Od keto i paleo dijete do autofagije i veganstva – brojni trendovi u ishrani obećavaju brze rezultate i bolje zdravlje. Međutim, stručnjaci ističu da ne postoji univerzalna dijeta koja odgovara svima.
Srčani udar koji je doživeo 2017. godine za njega je predstavljao prekretnicu i inspiraciju za velike životne promene, uključujući to što je prestao da puši i što je odlučio da se preseli u Španiju.
Jovana Pajić ponovo je u žiži interesovanja od kada je njena pesma "Ludilo moje" stigla do publike. A kakav je danas njen odnos prema novoj-staroj popularnosti?
Slavni holivudski glumac postao je ambasador poznatog španskog ostrva Palma de Majorka. Na svečanom prijemu povodom dodele počasne titule, održanom u mestu Valjdemosa, Majkl Daglas je istakao da je „Majorka njegov drugi dom“.
Gorkem Sevindik je zamenio herojske uloge likom Kadira u seriji „Najbolji san“, a otkrio je kako publika reaguje na njegov prvi iskorak u svet negativaca.
Rakovi su danas zabrinuti, Škorpije se suočavaju sa preprekama, dok su Jarčevi nesigurni po pitanju jednog važnog dogovora… Šta je sa ostalim horoskopskim znacima ove srede?
Pogledajte kojim još znakovima Zodijaka ova nedelja donosi strast i uspehe, a koji bi trebalo da pripaze jer mogu da pogreše u vezi sa i sa emotivnim i sa poslovnim odlukama.
Neki pripadnici Zodijaka uvek imaju lošu reputaciju, zbog čega postoji teorija o evoluiranim i neevoluiranim horoskopskim znakovima. Astrolozi objašnjavaju o čemu je reč i kako prepoznati kojoj verziji pripadate.
Srčani udar koji je doživeo 2017. godine za njega je predstavljao prekretnicu i inspiraciju za velike životne promene, uključujući to što je prestao da puši i što je odlučio da se preseli u Španiju.
Kada je reč o novcu, uspehu i stvaranju materijalne sigurnosti, astrolozi često izdvajaju tri horoskopska znaka koja se posebno ističu svojim odnosom prema finansijama – Bika, Jarca i Škorpiju.
Dijego Velaskez je jedna od najzanimljivijih ličnosti u razvoju slikarstva, umetnik koji je kombinovao tehnološku kompetenciju sa oštrim psihološkim razumevanjem i privilegovanim statusom na kraljevskom dvoru Španije.
Grgljanje je u Japanu deo dnevne lične higijene. Veliko istraživanje pokazuje da ta navika može biti povezana sa manjim rizikom od prehlada. A oduzima manje od minute!
Jedan čovek je svojim velikim srcem u humanitarnim radom promenio stotine života. Koje još humanitarne akcije su u toku, na koji način da se uključe oni koji to mogu i žele? Gost: humanitarac Marko Nikolić.
Imao je dve godine kada je sa svojom majkom krenuo u izbeglištvo zbog vojne akcije "Oluja"… Profesionalni angažman posvetio je izučavanju brojnih aspekata genocida počinjenog nad Srbima u NDH. Gost: Bojan Arbutina, direktor Muzeja žrtava genocida.
Aktuelne teme sa naslovnih strana dnevne štampe analiziramo sa Dejanom Miletićem, iz Centra za proučavanje globalizacije i prof. dr Milanom Petričkovićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka.