Počeli ste sve više da zaboravljate? Primenite ovih 10 stavki kako biste poboljšali pamćenje
Ukoliko ste primetili da je pamćenje počelo da vam slabi, postoje određene stvari koje će vam pomoći da ovaj proces usporite.
Ilustracija; Foto: Al Faruk/Shutterstock
18.11.2024.|8:06
Izvor: 24sata.hr
Podeli:
1. Uzimajte dovoljno vitamina
Za održavanje dobrog pamćenja potrebno je unositi određene hranjive tvari. Iako ih je moguće unijeti kroz prehranu, dodaci prehrani mogu pomoći ako imate nedostatke. Istraživanja pokazuju da su niske razine vitamina D povezane s povećanim rizikom od demencije. Više razine vitamina K u mozgu također su povezane s 17% do 20% manjim rizikom od demencije. Uzimanje B vitamina može usporiti kognitivno propadanje. Uvijek se konzultirajte s liječnikom prije uzimanja bilo kakvih dodataka.
2. Pomozite sebi mnemotehnikama
Pitajte bilo kojeg lekara kako je prošao kroz medicinsku školu i verovatno će spomenuti "mnemotehnike". To je tehnika koja pomaže u pamćenju. Mnemotehnike mogu biti u obliku akronima ("HOMES" za Velika jezera: Huron, Ontario, Mičigen, Eri, Superior). Može se koristiti i rima ("Trideset dana ima septembar, april, jun i novembar") kako bi bilo lakše zapamtiti. Na ovaj način informacije su pohranjene kreativno, što olakšava pamćenje.
On je mišić. Naučnici veruju da mentalne vežbe aktiviraju procese koji pomažu u održavanju moždanih ćelija i njihovoj međusobnoj komunikaciji. Pokušajte da se bavite aktivnostima koje stimulišu um, poput rešavanja ukrštenica, čitanja, igranja društvenih igara ili sviranja instrumenta. Istraživanja pokazuju da ukrštenice mogu održati oštrinu uma, čak i ako ovu naviku usvojite kasnije u životu.
4. Birajte hranu koja podržava zdravlje mozga
Čuli ste za izreku “jedite dugu”? Istraživanja pokazuju da su namirnice bogate flavonoidima - prirodnim stvarima koje voću i povrću daju jarke boje - korisne za oštrije razmišljanje i pamćenje. Osobe koje dnevno konzumiraju više flavonoida imaju do 19 posto manji rizik od problema s pamćenjem i razmišljanjem. Među bogate izvore flavonoida ubrajaju se jagode, borovnice, paprike, celer, jabuke, banane, narandže i grejp. Birajte pet porcija ovih namirnica dnevno za najveću korist.
Čak i ako vas posao ili hobiji mentalno angažuju, vaš mozak će imati koristi od usvajanja novih veština. S godinama mozak gubi elastičnost, što otežava učenje. Kad započnete aktivnost koju nikad pre niste radili, trenirate mozak za nastavak učenja. Ali, ne preopterećujte se. Odaberite jednu novu aktivnost i posvetite joj se. Upisivanje kursa ili postavljanje ciljeva može učiniti proces zabavnim i korisnim za vaš um.
6. Redovno kretanje
Poznato je da telo treba redovnu fizičku vežbu za dobro kardiovaskularno i emocionalno zdravlje, ali i mozak dobija prednosti kada fizička aktivnost postane deo rutine. Istraživanja pokazuju da su odrasle osobe s visokim nivoom fizičke forme, 88 posto manje sklone razvoju demencije, a bolest odgađaju prosečno za 11 godina. Takođe, delovi mozga koji kontrolišu pamćenje i razmišljanje, veći su kod osoba koje vežbaju. Odaberite aerobne vežbe poput hodanja, plivanja ili biciklizma i kombinujte ih s vežbama snage. Ključ je u doslednosti i uživanju u aktivnosti.
7. Družite se
Redovni susreti s prijateljima i porodicom, kao i angažman u zajednici, pomažu u održavanju društvenih veza i sprečavanju izolacije. Studija Nacionalnog instituta za starenje pokazuje da je društvena izolacija povezana s 50 posto većim rizikom od demencije. Dodavanje društvenih elemenata postojećim aktivnostima može povećati vaše veze. Na primer, ako svakodnevno šetate, pronađite prijatelja za društvo. Volontiranje je takođe koristan način povezivanja s drugima.
GPS u automobilu pomaže vam da stignete gde treba, ali istraživanja pokazuju da korišćenje tih alata može negativno uticati na prostorno pamćenje, odnosno sposobnost pamćenja okoline. Ponekad je korisno ugasiti GPS, posmatrati okolinu i čak se malo izgubiti, kako bi ojačali sposobnost snalaženja.
9. Ponavljanje i prisećanje
Jedan način za "treniranje" mozga je ponavljanje naglas ili zapisivanje informacija koje želite zapamtiti. Ponavljanje jača povezanost u mozgu prilikom učenja nove informacije. Informacije možete grupisati u manje delove radi lakšeg pamćenja. Na primer, telefonski broj je lakše zapamtiti kao tri skupine brojeva, nego kao 10 brojeva odjednom.
10. Dovoljno sna
Istraživanja povezuju manjak sna i nemiran san s gubitkom pamćenja. Ako ne spavate od 7 do 9 sati svake noći, postavite to kao prioritet. Održavajte dobru "higijenu spavanja": neka spavaća soba bude hladna, tamna i bez ometanja. Izbegavajte kofein, obilne obroke i alkohol pre spavanja, a dnevnu fizičku aktivnost uskladite tako da vaše telo prirodno želi odmor.
Stručnjaci ističu da pravilno tempiran ručak može pomoći u boljoj regulaciji šećera u krvi, smanjenju gladi tokom večeri i očuvanju energije tokom celog dana, te da ga je najbolje uzeti između 12 i 14 sati.
Započeti dan bez kafe je većini nas nezamislivo. Ta prva jutarnja šolja više je od napitka – ona je rutina, ritual koji označava prelaz iz sna u stvarnost, mali lični trenutak mira pre nego što novi radni dan zaista započne.
Večna polemika o tome ko ima viši prag tolerancije na bol – muškarci ili žene – često se rasplamsava na društvenim mrežama, a argumenti se uglavnom traže u svakodnevnom životu.
Kada odlučimo da držimo dijetu s ciljem da skinemo kilograme, većina nas prvo posegne za internetom. Forumi, blogovi i društvene mreže nude mnogo saveta, često potpuno suprotnih jedni drugima.
Pevačica Snežana Đurišić u "Jutru" na TV Prva govorila je o predstojećem koncertu, svojoj naslednici, ali i snimanju muzičkoj takmičenja "Zvezde Granda".
Sigurno ste saglasni da je veoma teško proceniti visinu pevačica jer ih uglavnom gledate na bini, preko TV ekrana, ali i na izuzetno visokim potpeticama.
Tokom nekoliko decenija koliko je na estradi, većinu hitova Svetlane Cece Ražnatović potpisivala je Marina Tucaković, dok je nekolicinu napisao poznati pevač.
Brak se često opisuje kao "težak posao", a autorka i kolumnistkinja Suzana Luis smatra da u tome ima istine – ali i da brak ne bi trebalo da bude nepotrebno težak.
Međutim, više je onih koji uživaju u vinu, a da li znate sve tajne? Kako da držite čašu, kako da izaberete dobro vino i da li ga treba piti samo u paru? Gost je Filip Vuksanović, somelijer.
Stiže nam Drugi Samit Privrednih Asocijacija, a detaljnije o događaju reći će nam Aleksandar Bursać, privrednik (ispred Stena Biznis Kluba) i Zoran Janković, (ispred Srpske Izvozne Razvojne Asocijacije).
Pravoslavni vernici sutra obeležavaju Zadušnice, dan posvećen molitvi za pokoj duše preminulih. Gost: Saša Srećković, etnolog Etnografskog muzeja u Beogradu.