Počeli ste sve više da zaboravljate? Primenite ovih 10 stavki kako biste poboljšali pamćenje
Ukoliko ste primetili da je pamćenje počelo da vam slabi, postoje određene stvari koje će vam pomoći da ovaj proces usporite.
Ilustracija; Foto: Al Faruk/Shutterstock
18.11.2024.|8:06
Izvor: 24sata.hr
Podeli:
1. Uzimajte dovoljno vitamina
Za održavanje dobrog pamćenja potrebno je unositi određene hranjive tvari. Iako ih je moguće unijeti kroz prehranu, dodaci prehrani mogu pomoći ako imate nedostatke. Istraživanja pokazuju da su niske razine vitamina D povezane s povećanim rizikom od demencije. Više razine vitamina K u mozgu također su povezane s 17% do 20% manjim rizikom od demencije. Uzimanje B vitamina može usporiti kognitivno propadanje. Uvijek se konzultirajte s liječnikom prije uzimanja bilo kakvih dodataka.
2. Pomozite sebi mnemotehnikama
Pitajte bilo kojeg lekara kako je prošao kroz medicinsku školu i verovatno će spomenuti "mnemotehnike". To je tehnika koja pomaže u pamćenju. Mnemotehnike mogu biti u obliku akronima ("HOMES" za Velika jezera: Huron, Ontario, Mičigen, Eri, Superior). Može se koristiti i rima ("Trideset dana ima septembar, april, jun i novembar") kako bi bilo lakše zapamtiti. Na ovaj način informacije su pohranjene kreativno, što olakšava pamćenje.
On je mišić. Naučnici veruju da mentalne vežbe aktiviraju procese koji pomažu u održavanju moždanih ćelija i njihovoj međusobnoj komunikaciji. Pokušajte da se bavite aktivnostima koje stimulišu um, poput rešavanja ukrštenica, čitanja, igranja društvenih igara ili sviranja instrumenta. Istraživanja pokazuju da ukrštenice mogu održati oštrinu uma, čak i ako ovu naviku usvojite kasnije u životu.
4. Birajte hranu koja podržava zdravlje mozga
Čuli ste za izreku “jedite dugu”? Istraživanja pokazuju da su namirnice bogate flavonoidima - prirodnim stvarima koje voću i povrću daju jarke boje - korisne za oštrije razmišljanje i pamćenje. Osobe koje dnevno konzumiraju više flavonoida imaju do 19 posto manji rizik od problema s pamćenjem i razmišljanjem. Među bogate izvore flavonoida ubrajaju se jagode, borovnice, paprike, celer, jabuke, banane, narandže i grejp. Birajte pet porcija ovih namirnica dnevno za najveću korist.
Čak i ako vas posao ili hobiji mentalno angažuju, vaš mozak će imati koristi od usvajanja novih veština. S godinama mozak gubi elastičnost, što otežava učenje. Kad započnete aktivnost koju nikad pre niste radili, trenirate mozak za nastavak učenja. Ali, ne preopterećujte se. Odaberite jednu novu aktivnost i posvetite joj se. Upisivanje kursa ili postavljanje ciljeva može učiniti proces zabavnim i korisnim za vaš um.
6. Redovno kretanje
Poznato je da telo treba redovnu fizičku vežbu za dobro kardiovaskularno i emocionalno zdravlje, ali i mozak dobija prednosti kada fizička aktivnost postane deo rutine. Istraživanja pokazuju da su odrasle osobe s visokim nivoom fizičke forme, 88 posto manje sklone razvoju demencije, a bolest odgađaju prosečno za 11 godina. Takođe, delovi mozga koji kontrolišu pamćenje i razmišljanje, veći su kod osoba koje vežbaju. Odaberite aerobne vežbe poput hodanja, plivanja ili biciklizma i kombinujte ih s vežbama snage. Ključ je u doslednosti i uživanju u aktivnosti.
7. Družite se
Redovni susreti s prijateljima i porodicom, kao i angažman u zajednici, pomažu u održavanju društvenih veza i sprečavanju izolacije. Studija Nacionalnog instituta za starenje pokazuje da je društvena izolacija povezana s 50 posto većim rizikom od demencije. Dodavanje društvenih elemenata postojećim aktivnostima može povećati vaše veze. Na primer, ako svakodnevno šetate, pronađite prijatelja za društvo. Volontiranje je takođe koristan način povezivanja s drugima.
GPS u automobilu pomaže vam da stignete gde treba, ali istraživanja pokazuju da korišćenje tih alata može negativno uticati na prostorno pamćenje, odnosno sposobnost pamćenja okoline. Ponekad je korisno ugasiti GPS, posmatrati okolinu i čak se malo izgubiti, kako bi ojačali sposobnost snalaženja.
9. Ponavljanje i prisećanje
Jedan način za "treniranje" mozga je ponavljanje naglas ili zapisivanje informacija koje želite zapamtiti. Ponavljanje jača povezanost u mozgu prilikom učenja nove informacije. Informacije možete grupisati u manje delove radi lakšeg pamćenja. Na primer, telefonski broj je lakše zapamtiti kao tri skupine brojeva, nego kao 10 brojeva odjednom.
10. Dovoljno sna
Istraživanja povezuju manjak sna i nemiran san s gubitkom pamćenja. Ako ne spavate od 7 do 9 sati svake noći, postavite to kao prioritet. Održavajte dobru "higijenu spavanja": neka spavaća soba bude hladna, tamna i bez ometanja. Izbegavajte kofein, obilne obroke i alkohol pre spavanja, a dnevnu fizičku aktivnost uskladite tako da vaše telo prirodno želi odmor.
Svima nam je uglavnom poznata ideja da bi trebalo da pređemo najmanje 10.000 koraka dnevno da bismo bili zdravi i vitalni. Ipak, postoje i tvrdnje koje kažu da je ta brojka obična besmislica.
Asfalt, beton i svakodnevna izloženost suncu često potcenjujemo. Dermatolog dr Milena Stojanović Matković objašnjava kako da zaštitimo kožu tokom ekstremnih vrućina.
Ekstremne vrućine mogu ozbiljno da ugroze zdravlje, a pravilna ishrana i hidratacija igraju ključnu ulogu u zaštiti organizma. O tome u Jutru govori prof. dr Momčilo Matić, nutricionista.
Visoke temperature, povećana vlažnost vazduha, promenjene navike u ishrani i manje ili više fizičke aktivnosti tokom leta mogu uticati na to da se u organizmu zadržava veća količina tečnosti. Ovaj problem, poznat i kao edem, najčešće se primećuje kroz otoke.
Od keto i paleo dijete do autofagije i veganstva – brojni trendovi u ishrani obećavaju brze rezultate i bolje zdravlje. Međutim, stručnjaci ističu da ne postoji univerzalna dijeta koja odgovara svima.
Srčani udar koji je doživeo 2017. godine za njega je predstavljao prekretnicu i inspiraciju za velike životne promene, uključujući to što je prestao da puši i što je odlučio da se preseli u Španiju.
Jovana Pajić ponovo je u žiži interesovanja od kada je njena pesma "Ludilo moje" stigla do publike. A kakav je danas njen odnos prema novoj-staroj popularnosti?
Slavni holivudski glumac postao je ambasador poznatog španskog ostrva Palma de Majorka. Na svečanom prijemu povodom dodele počasne titule, održanom u mestu Valjdemosa, Majkl Daglas je istakao da je „Majorka njegov drugi dom“.
Gorkem Sevindik je zamenio herojske uloge likom Kadira u seriji „Najbolji san“, a otkrio je kako publika reaguje na njegov prvi iskorak u svet negativaca.
Rakovi su danas zabrinuti, Škorpije se suočavaju sa preprekama, dok su Jarčevi nesigurni po pitanju jednog važnog dogovora… Šta je sa ostalim horoskopskim znacima ove srede?
Pogledajte kojim još znakovima Zodijaka ova nedelja donosi strast i uspehe, a koji bi trebalo da pripaze jer mogu da pogreše u vezi sa i sa emotivnim i sa poslovnim odlukama.
Neki pripadnici Zodijaka uvek imaju lošu reputaciju, zbog čega postoji teorija o evoluiranim i neevoluiranim horoskopskim znakovima. Astrolozi objašnjavaju o čemu je reč i kako prepoznati kojoj verziji pripadate.
Srčani udar koji je doživeo 2017. godine za njega je predstavljao prekretnicu i inspiraciju za velike životne promene, uključujući to što je prestao da puši i što je odlučio da se preseli u Španiju.
Kada je reč o novcu, uspehu i stvaranju materijalne sigurnosti, astrolozi često izdvajaju tri horoskopska znaka koja se posebno ističu svojim odnosom prema finansijama – Bika, Jarca i Škorpiju.
Dijego Velaskez je jedna od najzanimljivijih ličnosti u razvoju slikarstva, umetnik koji je kombinovao tehnološku kompetenciju sa oštrim psihološkim razumevanjem i privilegovanim statusom na kraljevskom dvoru Španije.
Grgljanje je u Japanu deo dnevne lične higijene. Veliko istraživanje pokazuje da ta navika može biti povezana sa manjim rizikom od prehlada. A oduzima manje od minute!
Jedan čovek je svojim velikim srcem u humanitarnim radom promenio stotine života. Koje još humanitarne akcije su u toku, na koji način da se uključe oni koji to mogu i žele? Gost: humanitarac Marko Nikolić.
Imao je dve godine kada je sa svojom majkom krenuo u izbeglištvo zbog vojne akcije "Oluja"… Profesionalni angažman posvetio je izučavanju brojnih aspekata genocida počinjenog nad Srbima u NDH. Gost: Bojan Arbutina, direktor Muzeja žrtava genocida.
Aktuelne teme sa naslovnih strana dnevne štampe analiziramo sa Dejanom Miletićem, iz Centra za proučavanje globalizacije i prof. dr Milanom Petričkovićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka.