Dane provode uživajući u obilju morskih plodova ili odmarajući se u nekim od najlepših predela na svetu, poput ledenih voda Antarktika i Arktika. Simpatične su i duhovite, a njihovo raznovrsno oglašavanje sigurno će vas zabaviti ukoliko budete imali priliku da im se približite u njihovom prirodnom staništu.

Postoje 33 vrste foka, a tokom polarnih krstarenja moguće je susresti mnoge od njih. Na Antarktiku se mogu videti morski leopard, krabožderna foka i Vedelova foka, dok na Arktiku obitava bradata foka.

Foke je najbolje posmatrati sa gumenog čamca, broda ili sa obale, uz održavanje razdaljine od najmanje 15 metara. Zbog raznolikosti vrsta i njihovih životnih navika, moguće ih je videti tokom cele godine, bilo u vodi, bilo kako se odmaraju na kopnu ili ledu. Na Antarktiku je period od septembra do januara posebno pogodan za posmatranje foka na ledu, kada se razmnožavaju i donose mladunce na svet. Na Arktiku se mogu videti od juna do avgusta, nakon otapanja leda.

Upoznajte ove neobične životinje kroz 10 zanimljivosti koje bi mogle da vas iznenade!

1. Foke su daleke rođake medveda i tvorova. Foke pripadaju redu perajara, u koji spadaju i morževi i morski lavovi. Naziv perajari potiče od latinske reči koja označava „stopala u obliku peraja“, što objašnjava zašto su ove poluvodene životinje tako vešti plivači. Evolucioni biolozi utvrdili su da njihovi preci potiču od kopnenih mesojeda, iz iste šire evolutivne grupe iz koje su se razvili i medvedi, vidre, jazavci i tvorovi. Godine 2007. u kanadskom Nunavutu otkriven je skelet do tada nepoznatog poluvodenog mesojeda, za koji se smatralo da predstavlja važnu kariku u razumevanju evolutivne veze između kopnenih sisara i perajara.

2. Foke dolaze u različitim oblicima i veličinama. Većina foka ima zajedničku karakteristiku – debeo sloj masnog tkiva, poznat kao salo, koji im pomaže da sačuvaju telesnu toplotu u hladnim vodama. Razlike među 33 vrste izuzetno su velike, naročito kada je reč o veličini. Najmanja je galapagoška medvedica, koja je duga oko jedan metar i u proseku teži 45 kilograma. Nasuprot njoj, južni morski slon može da dostigne dužinu veću od pet metara, dok mužjaci mogu da teže čak 4.000 kilograma! Postoji čak i jedna vrsta slatkovodne foke – bajkalska foka, koja je nastanjena u Bajkalskom jezeru u Sibiru. Najbrojnija vrsta je krabožderna foka. Procene njene populacije kreću se između sedam i 15 miliona jedinki, mada pojedini naučnici smatraju da bi ih moglo biti čak 75 miliona. Ukoliko je ta procena tačna, broj kraboždernih foka koje trenutno žive na Antarktiku bio bi približno jednak broju stanovnika Francuske i Nemačke zajedno.

3. Foke koje nemaju spoljašnje uši ipak čuju. Iako nemaju vidljive ušne školjke, foke nisu nimalo gluve. Njihove uši nalaze se ispod kože, a slušni kanali su prilagođeni životu u vodi i na kopnu. Kada su pod vodom, mogu da zatvore ušne kanale kako bi sprečile ulazak vode.

4. Foke su veoma pričljive. Kada je reč o njihovom sluhu, prirodno je pomenuti i koliko vole da se oglašavaju. Lajanje, režanje, gunđanje, cvrkutanje, kliktanje, pa čak i zviždanje deo su njihovog bogatog repertoara zvukova. Neki od tih zvukova nisu čujni ljudskom uhu, uključujući ultrazvučne pozive koje ispuštaju pod vodom. Smatra se da Vedelova foka ima najrazvijeniji sistem oglašavanja, sa složenim obrascima koji podsećaju na jezičke strukture, uključujući prefikse, sufikse i ritmičke obrasce. Postoje čak i geografske razlike u oglašavanju jedinki iste vrste, što podseća na različite dijalekte. A o čemu foke toliko pričaju? Oglašavaju se kako bi upozorile druge na predatore, tokom igre ili u vreme parenja. Istraživanja pokazuju da majke i mladunci mogu da se prepoznaju po glasu čak i nakon višegodišnje razdvojenosti. Osim glasom, komuniciraju i udaranjem perajima, škrgutanjem zubima, širenjem nozdrva ili pokazivanjem šara na telu.

5. Foke obožavaju vodu. Koliko vremena provode u vodi zavisi od vrste i godišnjeg doba. Tokom zime pojedine vrste provode čak 80 odsto vremena u moru, dok većina u proleće i leto izlazi na kopno kako bi promenila krzno, donela mladunce na svet i dojila ih. Neke vrste prelaze ogromne udaljenosti tokom migracija. Severnoamerička medvedica, na primer, prepliva čak 10.000 kilometara tokom kružnog putovanja kroz Beringovo more. Foke mogu da zarone do dubine od 900 metara, najčešće u potrazi za hranom. Vrste poput severnog morskog slona veliki deo vremena provode na takvim dubinama, izlazeći na površinu tek na nekoliko minuta pre nego što ponovo zarone. Neke foke mogu da zadrže dah pod vodom čak dva sata. To im omogućavaju sposobnost da štede kiseonik i uspore rad srca.

6. Foke mogu da spavaju na neobičnim mestima. Foke većinu vremena provode u vodi, a na kopno uglavnom izlaze radi parenja, rađanja mladunaca, ishrane ili promene krzna. Kada je reč o spavanju, mogu da odmaraju i na kopnu i u vodi. Istraživanja su pokazala da mogu da spavaju nekoliko minuta dok polako tonu kroz vodu, okrenute stomakom nagore. Tokom takvog odmora jedna polovina njihovog mozga ostaje budna, što im omogućava da budu svesne potencijalnih predatora, poput ajkula. Kada spavaju na kopnu, mogu da isključe obe moždane hemisfere i prepuste se dubokom snu.

7. Ljubavni život foka prilično je komplikovan. Većina foka živi u velikim grupama koje se nazivaju kolonije. Iako su često zbijene na kopnu ili morskom ledu, to ne znači da su posebno bliske. Njihov odnos mogao bi se uporediti sa životom u velikom gradu, gde poznajete komšije, ali ne morate nužno da budete prijatelji sa njima. Od 33 vrste, njih 20 razmnožava se na kopnu, dok preostalih 13 to čini na ledu. Vrste koje se razmnožavaju na kopnu uglavnom su poligine, što znači da jedan mužjak ima više partnerki. Često se to dešava na istom mestu, poput ostrva na kojem postoji manja opasnost od predatora. Mužjak dolazi na odabrano mesto i čeka da ženke stignu, a zatim pokušava da se pari sa što većim brojem njih. Pritom često zanemaruje hranu jer bi napuštanje teritorije moglo da znači gubitak dominantnog položaja u grupi. Mužjaci teritoriju brane pretećim oglašavanjem, dok su fizički sukobi retki. Ponekad jedan mužjak uspeva da zadrži svoju teritoriju i po nekoliko meseci. Istraživanje sprovedeno na Foklandskim ostrvima, u koloniji morskih slonova, pokazalo je da je više od 90 odsto mladunaca u jednoj grupi imalo istog oca. Štaviše, gotovo tri četvrtine ostalih mužjaka nije uspelo da ostvari nijedan zabeležen uspeh u parenju. Neki mužjaci morskih slonova čak pokušavaju da se prikriju među ženkama tako što uvlače nos, nadajući se da će na taj način proći neprimećeno i uspeti da se pare.

8. Foke obožavaju da jedu. Foke ne dostižu težinu i do četiri tone vodeći računa o liniji. Veće jedinke mogu da pojedu čak četiri do pet kilograma hrane dnevno. Njihova omiljena hrana su morski organizmi, a na jelovniku se nalaze ribe, lignje, mekušci, škampi, rakovi i zooplankton. Nisu naročito izbirljive, pa je poznato da jedu i morske ptice, pingvine, pa čak i druge foke. Uglavnom love samostalno. Svoj plen najčešće gutaju ceo dok su pod vodom, osim ako je prevelik, kada ga iznose na površinu i komadaju na kopnu ili ledu. Njihov veliki apetit verovatno ima korene još u najranijem periodu života. Mleko kojim ih majke hrane može da sadrži čak 50 odsto masti, zbog čega mladunci mogu da dobijaju i do dva kilograma dnevno. Kada odrastu, energija uskladištena u masnom tkivu omogućava im da duže vreme gladuju. To je posebno važno tokom sezone parenja, kada ne žele da rizikuju napuštanje partnerki čak ni na minut.

9. Foke su razigrane, inteligentne i pomalo nestašne. Morski lavovi često su korišćeni u predstavama u kojima zabavljaju publiku balansirajući loptice na njušci i izvodeći slične naučene trikove. Zapravo, ljudi drže foke u zatočeništvu još od antičkog Rima. O njihovoj sposobnosti da uče pisao je čak i Plinije Stariji. Ljudi ih često doživljavaju kao zabavne i druželjubive životinje, ali organizacije poput Svetske organizacije za zaštitu životinja (World Animal Protection) zalažu se za to da se foke uopšte ne drže u zatočeništvu.

Istraživači su otkrili visok nivo inteligencije kod perajara. One mogu da razumeju sintaksu u određenim oblicima znakovnog jezika, prepoznaju obrasce i simetriju, pa čak i da oponašaju boju glasa svojih suparnika. Postoje i brojne priče o njihovim nestašlucima. Jedan morski slon na Novom Zelandu, na primer, prevrtao je parkirane automobile, dok je jedna kolonija foka svojevremeno preuzela kontrolu nad gradom u kanadskoj pokrajini Njufaundlend. Poznate su i po tome što se ubacuju u kadrove podvodnih fotografa i ronilaca, a umeju čak da im oduzmu usnike ili kapice za ronjenje.

10. Postoji dan posvećen fokama. Međunarodni dan foka obeležava se 22. marta. Ustanovljen je 1982. godine sa ciljem da se podigne svest o problemima sa kojima se ove životinje suočavaju i značaju njihove zaštite. Tokom istorije, foke su bile na meti lovaca zbog svog masnog tkiva i krzna, a nekoliko vrsta već je izumrlo. Danas im preti i klimatska promena, posebno vrstama koje zavise od morskog leda. Međunarodni dan foka prilika je da se podsetimo koliko su ove životinje jedinstvene i neobične, ali i koliko je važno očuvati njihova prirodna staništa kako bi nastavile da uživaju u svom životu, duboko u moru i na kopnu.

Povezane vesti