1. Postoje dve glavne podvrste morževa. To su atlantski i pacifički morževi, koji naseljavaju različita područja Arktika. Atlantski morž živi u severnim vodama Kanade, Grenlanda, Norveške i Rusije, gde se morski led formira i topi u zavisnosti od godišnjeg doba. Pacifički morž nastanjuje prostrano područje između Rusije i američke savezne države Aljaske, od Beringovog do Čukotskog mora, kao i Laptevskog mora. Procenjuje se da u divljini živi oko 25.000 atlantskih i oko 200.000 pacifičkih morževa.

2. Mužjak morža može da teži više od tone. Mužjaci pacifičkog morža mogu da dostignu dužinu od 3,6 metara i težinu veću od 1.500 kilograma, odnosno čak 1,5 tona! Njihova krupna građa nije slučajna – masne naslage su im neophodne za preživljavanje u ledenim vodama.

3. I mužjaci i ženke imaju kljove. Morževi koriste kljove kako bi se izvukli iz vode i popeli na morski led. One im služe i za održavanje otvora za disanje u ledu, borbu sa drugim morževima, ali i za odbranu od predatora.

4. Majke morževi veoma su zaštitnički nastrojene prema mladuncima. Ženka morža može postati izuzetno zaštitnički nastrojena kada je njeno mladunče ugroženo. U slučaju opasnosti, podiže ga perajima i privija uz grudi, a zatim zajedno sa njim zaroni u vodu kako bi pobegla od predatora. Inače, morževi se ne razmnožavaju često, zbog čega je zaštita potomstva od presudnog značaja za opstanak mladunaca.

5. Mogu da žive oko 40 godina. Njihova dugovečnost ostavlja tragove. Koža većine morževa prekrivena je brojnim ožiljcima, koji su najčešće posledica sukoba sa drugim pripadnicima vrste tokom sezone parenja.

6. Morževi retko zalaze u duboke vode. Najviše vole da se hrane na morskom dnu u plićim vodama. Njihov jelovnik čine školjke, mekušci, crvi, puževi, rakovi sa mekim oklopom, škampi i morski krastavci.

7. Pacifički morževi tokom proleća i leta tragaju za hranom na ogromnim područjima kontinentalnog šelfa. Hranu pronalaze u plitkim vodama kontinentalnog šelfa Čukotskog mora. Morski led im služi kao mesto za odmor između obroka, ali i za parenje, donošenje mladunaca na svet i njihovo dojenje. Osim toga, pruža im zaklon od nemirnog mora i predatora.

8. Odmaraju se na morskom ledu ili kopnu. Morževi najradije odmaraju na morskom ledu. Atlantski morževi, međutim, tokom leta i jeseni često izlaze i na kopno, jer se njihova hranilišta nalaze bliže obali.

9. Veoma su osetljivi na uznemiravanje i buku. Tokom okupljanja velikog broja jedinki može doći do stampeda. Dovoljno je da se morževi uplaše i uznemire pa da u panici pokušaju da se domognu vode, pri čemu može doći do gaženja i povređivanja drugih jedinki.

10. Klimatske promene predstavljaju najveću pretnju morževima. Topljenje morskog leda primorava sve veći broj pacifičkih morževa da se odmara na kopnu, često daleko od područja na kojima pronalaze hranu. Njihova okupljanja na obali postaju sve masovnija i mogu imati tragične posledice, naročito po mladunce. Istovremeno, kako se Arktik otvara za sve intenzivniji pomorski saobraćaj, turizam i industrijske aktivnosti, atlantski morževi sve su više izloženi uznemiravanju i buci. To povećava rizik od paničnih stampeda, koji mogu ugroziti veliki broj životinja.

Povezane vesti