Među njima se posebno izdvaja Keopsova piramida, najstarije očuvano čudo antičkog sveta, koja i danas čuva brojne zanimljivosti. Jedna od njih posebno je neobična – iako na prvi pogled deluje kao da ima četiri strane, njena konstrukcija zapravo je znatno drugačija.

Keopsova piramida je najstarije i jedino u potpunosti očuvano čudo antičkog sveta, a titulu najviše građevine na svetu izgubila je tek krajem srednjeg veka.

Keopsova piramida, poznata i kao Velika piramida u Gizi, već hiljadama godina fascinira naučnike, istoričare i putnike iz celog sveta. Iako se često smatra simbolom savršene geometrije, jedno naizgled jednostavno pitanje mnoge će zbuniti.

Znate li koliko stranica zapravo ima najveća egipatska piramida? Ne, četiri nije tačan odgovor.

Naime, svaka stranica piramide blago je udubljena po sredini. To se ne može videti sa zemlje, osim pod veoma specifičnim uslovima osvetljenja, ali je iz vazduha prilično uočljivo.

Foto: EaglePOV/Shutterstock

Zbog te jedva primetne konkavnosti, svaka od četiri strane zapravo je podeljena na dve, što znači da Velika piramida ima osam stranica, a ne četiri.

Upravo to objasnio je i japanski naučnik Akio Kato sa Univerziteta Kanagava u radu iz 2023. godine:

„Velika piramida u Gizi nije standardna piramida sa kvadratnom osnovom, već konkavna osmougaona piramida. Ova udubljenja su previše suptilna da bi se uočila sa zemlje, ali su jasno vidljiva iz vazduha.“

Čudo antičkog sveta

Naučnici smatraju da ova neobična konstrukcija nije bila samo estetski detalj, već inženjersko rešenje.

Blago uvučene stranice, zajedno sa nagnutim slojevima kamenih blokova i ojačanom osnovom, povećale su stabilnost građevine i stvorile strukturu koja već oko četiri i po milenijuma odoleva gravitaciji, zemljotresima i snažnim olujama.

Keopsova piramida najstarije je i jedino u potpunosti očuvano čudo antičkog sveta. Prvobitno je bila visoka 146,5 metara, dok danas dostiže 138,8 metara. Titulu najviše građevine na svetu izgubila je tek krajem srednjeg veka.

Ilustracija; Foto: AlexAnton/Shutterstock

Prvi ju je izmerio grčki filozof Tales iz Mileta, u šestom veku pre nove ere, navodno koristeći njenu senku. Time je postavio temelje geometrijskih odnosa i praktične primene matematike.

Keopsova piramida ni danas ne prestaje da zaokuplja naučnike, matematičare, građevince, geodete, kulturologe, astronome i, naravno, istoričare.

Povezane vesti