Pogledjate 28 TRIKOVA kojima nas RESTORANI navode da POTROŠIMO ŠTO VIŠE
Vođenje restorana je zahtevan i skup posao zbog troškova kao što su zakupnina, porezi i plate zaposlenih. Zato mnogi restorani koriste razne strategije za povećanje profita.
Ilustracija; Foto: KOTOIMAGES/Shutterstock
2.5.2026.|16:30
Izvor: 24sata.hr
Podeli:
To uključuje mnoge psihološke trikove koji lako mogu da „uvećaju“ račun.
1. Struktura menija
Jelovnici su dizajnirani tako da otežavaju poređenje cena. Raspored, boje i fontovi usmeravaju pažnju. Ovo smanjuje fokus na ukupnu potrošnju i olakšava gostima da naruče više nego što su planirali.
2. Namerno skupi obroci
Izuzetno skupa jela služe kao psihološki „trik“. Čine da druga jela izgledaju razumnije kada se upored sa njihovim cenama. Malo ljudi ih zapravo naručuje. Njihova glavna svrha je manipulacija percepcijom cena.
Jelovnici restorana sadrže suptilne poruke koje gostu mogu da otkriju mnogo o samom mestu, od filozofije kuvara do kvaliteta sastojaka, a ti skriveni znaci mogu da ukažu i čeka li ih vrhunsko iskustvo ili razočaranje.
Osim što decenijama nije pojeo hamburger, nedavno je na listu namirnica koje izbegava dodao još jednu!
30.12.2025. 14:00
3. Dizajn menija
Dizajn menija usmerava pažnju na određene delove stranice. Najskuplja ili najprofitabilnija jela se često nalaze na „strateškim“ mestima. Gosti nesvesno prvo gledaju tamo gde restoran želi. To utiče na odluku o naručivanju.
4. Vino na čašu
Čaše vina su proporcionalno skuplje od flaša. Ako naručite više od jedne čaše, plaćate više nego što biste platili za flašu. Gosti često ne upoređuju cene pažljivo. To povećava profit restorana.
Ilustracija; Foto: Goksi/Shutterstock
5. Neparne porcije
Neparne porcije otežavaju ravnomernu podelu hrane. Zbog toga ljudi naručuju dodatne porcije. Ovo povećava ukupnu količinu naručene hrane. Restorani često namerno koriste ovo.
6. Cene koje se završavaju sa 0,99
Cene koje se završavaju na 0,99 psihološki deluju niže. Mozak ih čita kao manji broj nego što zapravo jesu. Razlika od samo jednog centa pravi veliku razliku. To je klasična marketinška tehnika.
7. Dnevne specijalne ponude
Specijalne ponude često koriste sastojke koje je potrebno brzo potrošiti. Ovo smanjuje bacanje hrane i povećava profit. Gosti ih doživljavaju kao nešto posebno i sveže. Ali ponekad su samo način za optimizaciju zaliha.
8. Mali tanjiri
Mala jela podstiču deljenje i naručivanje više opcija. Ljudi često uzimaju više nego što bi pojeli u klasičnom obroku. Strah da neće biti dovoljno dodatno povećava porudžbine. Na kraju, račun postaje znatno veći.
9. Primamljive ponude
Ponude poput „3 za 15 evra“ zvuče kao dobra ponuda. Međutim, često nije zaista jeftinije od kupovine pojedinačno. Ljudi ipak naručuju više zbog osećaja pogodbe. Ovako restorani povećavaju prosečan račun.
10. Uklanjanje znaka valute
Bez znaka valute, cene izgledaju manje „stvarno“. Ljudi manje osećaju da troše novac. Ovo smanjuje psihološki otpor potrošnji. Rezultat je veća spremnost za naručivanje
11. Muzika u restoranu
Muzika stvara atmosferu i utiče na ponašanje gostiju. Spora muzika podstiče duže zadržavanje i veće porudžbine. Brza muzika ubrzava jelo i rotaciju stolova. Sve je pažljivo prilagođeno cilju restorana.
12. Skupi prilozi
Dodaci često imaju visoku cenu u odnosu na stvarni trošak. Iako deluju kao mali dodatak, brzo se nagomilaju na računu. Ljudi ih često naručuju „za sto“. To donosi dodatni profit restoranima.
13. Fotografije na meniju
Slike jela imaju snažan uticaj na odluke o naručivanju. Ljudi će pre da naruče ono što vide, nego ono što pročitaju. Zato restorani pažljivo biraju šta će izložiti. Obično prikazuju jela sa najvećim maržama.
14. Druga najjeftinija flaša vina
Mnogi gosti izbegavaju najjeftinije vino zbog percepcije kvaliteta. Zato biraju drugo najjeftinije, misleći da je to bolji izbor. Restorani to znaju i često povećavaju cenu. To im donosi veći profit nego najjeftinija opcija
15. „Uživajte u piću za šankom dok čekate“
Ako sto nije spreman, gosti često čekaju za šankom. Tokom tog vremena, naručuju jedno ili više pića. Ova pića su često skuplja nego obično. To značajno povećava račun čak i pre nego što obrok počne.
16. Razrađeni opisi jela
Dugi i detaljni opisi jela stvaraju utisak kvaliteta i luksuza. Čak i ako je jelo jednostavno, opis ga čini privlačnijim. Gosti tada lakše pravdaju višu cenu. Često naručuju više nego što su planirali.
17. Nostalgija u meniju
Restorani često koriste fraze poput „baka je to nekada ovako pravila“ da bi izazvali emocije. Nostalgija povećava poverenje i želju za naručivanjem. Ljudi veruju da su takva jela „autentičnija“. To nije uvek tačno, ali dobro prodaje jelo.
18. Soft Launch cene
Postepeno lansiranje znači da restoran radi pre zvaničnog otvaranja po nižim cenama. Ovo privlači goste i pomaže osoblju da se uhoda. Gosti stiču utisak povoljne ponude. Ali nakon zvaničnog otvaranja, cene često značajno porastu.
19. Programi lojalnosti
Programi lojalnosti podstiču goste da se vraćaju u isti restoran. Svaka poseta donosi poene ili nagrade, što stvara naviku trošenja. Iako se čini da se štedi, često se zapravo potroši više. Psihološki efekat nagrade održava goste lojalnim.
20. Lošija vrednost za vegetarijance i vegane
Vegetarijanska jela često sadrže jeftine sastojke poput povrća i žitarica. Pa ipak, često su im iste cene kao i jelima od mesa. To znači veći profit za restoran na ovim jelima. Vegani i vegetarijanci često nesvesno plaćaju „premijum“ cenu.
Kada su cene napisane rečima, psihološki se doživljavaju manje „monetarno“. Mozak ih manje povezuje sa trošenjem pravog novca. Zbog toga je ljudima lakše da prihvate višu cenu. To je suptilna, ali efikasna marketinška taktika.
22. Mirisi hrane
Mirisi su jedan od najmoćnijih marketinških alata u restoranima. Svež hleb, pomfrit ili začini privlače ljude sa ulice. Neki restorani čak namerno ispuštaju mirise napolje. Na taj način podstiču spontan ulazak gostiju.
23. „Pogrešno“ vreme za vino
Konobari često prate tempo ispijanja vina za stolom. Često se dešava da se flaša isprazni u ključnom trenutku obroka. To nije slučajnost, već način da se podstakne naručivanje još jedne flaše. Ovo povećava ukupan račun, a da gost to ne primeti.
24. Ne nude vodu iz slavine
Mnogi restorani ne nude odmah vodu iz slavine, već flaširanu vodu. Gosti se često osećaju neprijatno kada traže besplatnu opciju. Na ovaj način restorani povećavaju prodaju pića koja imaju visoku maržu. To je jednostavna, ali efikasna strategija za povećanje prihoda.
Ilustracija; Foto: Okan Sumer/Shutterstock
25. Besplatni artikli za recenzije
Neki restorani nude besplatnu kafu ili desert u zamenu za onlajn recenziju. Na taj način pokušavaju da poboljšaju svoj onlajn rejting i privuku nove goste. Međutim, takve recenzije nisu uvek potpuno objektivne. Zbog toga je teško proceniti stvarni kvalitet restorana
26. Fokus na ugljene hidrate
Jela poput testenina i pice su jeftina za pripremu, ali se prodaju po visokoj ceni. Sastojci su jednostavni i jeftini, što daje veliku maržu profita. Iako su ukusna, često nisu najkvalitetniji izbor na meniju. Restorani ih koriste jer donose stalnu dobit po niskoj ceni.
27. Crvena boja
Crvena boja se često koristi u restoranima jer stimuliše apetit i energiju. Podsvesno ubrzava osećaj gladi i podstiče ljude da više jedu. Lanci brze hrane je posebno vole jer podstiče bržu konzumaciju hrane. Ovo takođe povećava broj gostiju koji se smenjuju u prostoru.
Godine se ne vide samo na licu, koži ili kosi. Tragove starenja, čini se, nosimo i u glasu, a naučnici sada veruju da bi upravo način na koji govorimo mogao da postane jednostavan i neinvazivan pokazatelj procesa starenja.
Nakon nekoliko pokušaja, Milo konačno uspeva da privuče pažnju vlasnice. Međutim, umesto da uživa u trenutku koji je toliko želeo, dolazi do neočekivanog obrta
Na istočnom obodu istorijskog jezgra Kaira, severno i južno od Citadele, podno brda Mokatam, prostiru se istorijske islamske nekropole koje se često jednim imenom nazivaju – Grad mrtvih.
Kombinacija 1-2-3-4-5-6 ima potpuno istu šansu da bude izvučena na lotou kao bilo koji naizgled nasumičan niz brojeva. Ipak, naš mozak odbija da u to poveruje – kognitivne pristrasnosti otkrivaju zašto tako loše procenjujemo slučajnost.
Visoka je više od dva metra, najviša je žena na svetu, a lekari su punih 29 godina mislili da znaju zašto. Sada je, međutim, Rumejsa Gelgi iz turskog grada Karabuk saznala da je njen slučaj mnogo neobičniji.
Turski glumac Ahmet Rifat Šungar beži od telefona i gradske buke, a supruga Esra je vremenom naučila da razume njegovu potrebu za tišinom, povlačenjem i „slatkim neradom“.
Počela je nova sezona muzičkog takmičenja „Zvezde Granda“, a još jednom se pokazalo da su kandidati na visini zadatka i da zaslužuju da stoje na velikoj Grandovoj sceni.
Nova sezona „Zvezda Granda“ počela je u velikom stilu, a čast da prva stane na veliku scenu pripala je Mili Ivanov, koja je odmah pokazala da je spremna za ozbiljnu muzičku borbu.
Devedesete su bile vreme prepoznatljivog domaćeg zvuka, a pesme koje su tada nastale i danas se pevaju. I ne samo da ih pamte oni koji su uz njih odrastali, pevaju ih i nove generacije...
Turski glumac Ahmet Rifat Šungar otkrio je za turski magazin šta ga umiruje, na koja se mesta uvek rado vraća, šta voli da sluša, ali i ko bira muziku u kolima!
Strelčevi bi danas morali da povedu računa o tome koliko će biti otvoreni prema saradnicima, Rakovima kulminira loše raspoloženje - šta je sa ostalim znacima Zodijaka?
Pred nekim znacima je užurban dan pun obaveza, dok druge očekuju zanimljive ponude, flert i nova poznanstva. U emotivnim odnosima biće potrebno više strpljenja i spremnosti na kompromis.
Zakon u Srbiji propisuje obaveznu zimsku opremu od 1. novembra do 1. aprila, a pitanje koje se svake jeseni iznova postavlja glasi – koje zimske gume zapravo kupiti.
Godine se ne vide samo na licu, koži ili kosi. Tragove starenja, čini se, nosimo i u glasu, a naučnici sada veruju da bi upravo način na koji govorimo mogao da postane jednostavan i neinvazivan pokazatelj procesa starenja.
Mnogo pre Monike Beluči, jedna Italijanka je lepotom, šarmom, talentom, osvojila i Holivud i svet - ali i Oskara, i to kao prva koja nije glumila na engleskom jeziku. Bila je to Sofija Loren.
Porodica kojoj ove subote na Prvoj televiziji od 16.30 pomaže ekipa "Radne akcije sa Tamarom" živi u Pančevu. Članovi porodice su podstanari, ali samo deka živi u kući koja je neuslovna.