Stručnjaci čak upozoravaju da je reč o prvoj generaciji koja je, u pogledu zdravlja, u lošijem položaju od svojih roditelja.

Situaciju dodatno komplikuju opsednutost mršavošću, emocionalna nezrelost i činjenica da smo često nedovoljno povezani sa sopstvenim telom i njegovim potrebama. Sve to stvara pogodno tlo za razvoj poremećaja u ishrani. Prema procenama za Sjedinjene Američke Države, neki oblik poremećaja u ishrani razvije jedna u osam devojčica devojčica i oko šest odsto dečaka. 

Poremećaji u ishrani, dakle, predstavljaju ozbiljan rizik za decu. Dobra vest je da roditelji imaju mnogo veći uticaj na njihovu prevenciju nego što misle, ali je važno da se sa tim počne na vreme. Intervencija tokom adolescencije, kada deca sve snažnije insistiraju na pravu da samostalno odlučuju o svom telu, znatno je složenija i često manje delotvorna.

Šta roditelji mogu da urade kako bi smanjili rizik od razvoja poremećaja u ishrani? Važno je da pomognu detetu da razvije zdrave navike, stabilan emocionalni život, uravnotežen odnos prema hrani i fizičkoj aktivnosti, kao i pozitivnu sliku o sopstvenom telu.

1. Preispitajte sopstveni odnos prema svom telu

Idealno bi bilo da volite svoje telo, svaki njegov deo, bez obzira na to kako izgledate pred ogledalom. Ipak, većina nas je pod uticajem društvenih standarda koji veličaju mršavost, zbog čega često strogo osuđujemo sopstveni izgled.

Kada primetimo da se dete ugojilo, lako se aktiviraju naše sopstvene nesigurnosti i strahovi, pa počinjemo da brinemo da će se i ono celog života boriti sa viškom kilograma. Problem je u tome što deca primećuju našu zabrinutost i mogu da zaključe da sa njihovim telom nešto nije u redu.

Zato pokušajte da upravo kroz roditeljstvo izgradite zdraviji odnos prema sopstvenom telu. Važno je da osećaj stida i nedovoljnosti ne prenesete na sledeću generaciju.

2. Objasnite detetu kako mediji predstavljaju mršavost kao ideal i promovišu nerealne standarde lepote

Skrenite detetu pažnju na to da su fotografije modela na naslovnim stranama časopisa često digitalno obrađene i da njihov izgled ne predstavlja realnost.

Korisno je da zajedno pogledate video-snimke koji prikazuju koliko se fotografije menjaju pre nego što budu objavljene. Među njima su video brenda Dove „Evolution of Beauty“, u kojem se izgled obične mlade žene digitalnom obradom pretvara u izgled modela sa reklamnog bilborda, kao i video „The Photoshop Effect“ portala Diet.com, koji pokazuje koliko je digitalno ulepšavanje fotografija rasprostranjeno.

Razgovarajte i o tome da ljudi čiji izgled odgovara društvenim idealima lepote nisu zbog toga nužno srećniji od drugih.

3. Budite primer zdravih navika u ishrani i fizičkoj aktivnosti

Suočite se sa činjenicom da deca u velikoj meri oponašaju roditelje. Ako uživate u boravku na otvorenom i fizičkoj aktivnosti, velika je verovatnoća da će i dete poželeti da vam se pridruži. Ako redovno pijete gazirane napitke, verovatno će ih i ono tražiti.

Isto važi i za prehrambene navike. Deca mnogo lakše usvajaju zdrav način života kada ga svakodnevno vide u svom okruženju.

Ako vam se promena sopstvenih navika čini kao odricanje, razmislite o tome kakav primer ostavljate detetu. Zdravije navike mogu da donesu više energije, bolje zdravlje i kvalitetniji život čitavoj porodici.

4. Ne razgovarajte sa decom o dijetama

Umesto dijeta, opredelite se za uravnoteženu ishranu i redovnu fizičku aktivnost kao deo svakodnevnog života cele porodice.

Istraživanja pokazuju da restriktivne dijete često ne daju dugoročne rezultate. Osećaj uskraćenosti i stalna želja za zabranjenom hranom mogu da dovedu do prejedanja. Osim toga, promene u organizmu tokom mršavljenja mogu da otežaju održavanje postignute telesne težine i kasnije ponovno mršavljenje.

Zato je važno da dete naučite da osluškuje signale svog tela. Umesto da mu jednostavno zabranite da uzme još hrane, pitajte ga: „Da li si još gladan/gladna?“

Kada poželi slatkiše, umesto kategoričnog odbijanja, objasnite mu da će ih ponovo biti i da su deo posebnih prilika, a ne svakodnevne ishrane. Na primer: „Poslastičarnica će biti tu i sutra. Idemo tamo kada imamo poseban povod, a ne svakog dana.“

Prema navodima autora, ovakav pristup može da smanji osećaj uskraćenosti, intenzivnu želju za određenom hranom i sklonost prejedanju.

5. Informišite se o savremenim saznanjima iz oblasti ishrane

Udeo ljudi sa prekomernom telesnom težinom u Sjedinjenim Američkim Državama više se nego udvostručio tokom prethodnog veka, a istovremeno je zabeležen porast različitih hroničnih bolesti.

Među faktorima koji doprinose ovom problemu izdvajaju se sedentarni način života, visok nivo stresa, prevelike porcije hrane, ali i biološka sklonost čoveka da unosi i skladišti dodatnu energiju u periodima obilja, kao pripremu za eventualne periode nestašice.

Međutim, sve više pažnje posvećuje se i industrijski prerađenoj hrani. Dok je potrošnja zasićenih masti u ovom periodu opadala, konzumacija visoko prerađenih namirnica značajno je porasla.

Takva hrana često je osmišljena tako da dugo traje tokom skladištenja i transporta, uz naglasak na ukusu, a ne na nutritivnoj vrednosti. Proizvodi koji sadrže hidrogenizovana ulja, konzervanse, kukuruzni sirup i rafinisane ugljene hidrate mogu da doprinesu lošijim prehrambenim navikama i povećanom riziku od hroničnih bolesti.

Poseban problem predstavlja dodat šećer. U SAD više od deset odsto dnevnog kalorijskog unosa prosečne odrasle osobe potiče upravo od dodatog šećera. Njegov prekomeran unos može negativno da utiče na organizam, uključujući i metaboličke procese povezane sa skladištenjem masti.

6. Ne komentarišite detetovu težinu ako primetite da se ugojilo

Najpre imajte na umu da deca često dobijaju na težini pre nego što naglo porastu u visinu. To je deo normalnog razvoja.

Umesto da komentarišete njihov izgled, obratite pažnju na životne navike. Da li dete dovoljno vremena provodi napolju, trči i igra se? Da li se hrani raznovrsno i uravnoteženo?

Ako procenite da su promene neophodne, nemojte izdvajati dete kao nekoga ko mora da smrša. Umesto toga, uvedite zdravije navike za celu porodicu – više kretanja i kvalitetniju ishranu.

Promena navika nije jednostavna ni odraslima, pa nije realno očekivati da se dete odrekne omiljenih poslastica dok ih ostali ukućani i dalje jedu.

7. Naučite dete da su slatkiši i grickalice povremena poslastica, a ne svakodnevna navika

Stručnjaci upozoravaju da preterano uskraćivanje hrane može da dovede do prejedanja, nakon čega se javljaju osećaj krivice i začarani krug nezdravog odnosa prema hrani.

Umesto potpunih zabrana, naučite dete da slatkiše, grickalice i drugu manje zdravu hranu može da konzumira umereno i povremeno.

To ne znači da takve namirnice moraju svakodnevno da budu dostupne u kući. Deca uglavnom posežu za onim što im je nadohvat ruke, a kada im je nešto strogo zabranjeno, mogu početi i da ga kriju.

8. Nastavite da nudite detetu povrće

Nemojte očekivati da će dete odmah prihvatiti svaku novu namirnicu. Često je potrebno da je vidi i proba više puta pre nego što je zavoli.

Deca koja imaju priliku da upoznaju različite ukuse i namirnice vremenom razvijaju raznovrsnije prehrambene navike. Istraživanja pokazuju da je upravo upoznatost sa određenom namirnicom jedan od najvažnijih faktora koji utiču na spremnost deteta da je proba.

Zato ne odustajte nakon prvog odbijanja.

9. Podstičite dete da se bavi sportom

Svako dete treba da ima redovnu fizičku aktivnost. Devojčice koje se odmalena bave sportom često razvijaju zdraviji odnos prema svom telu, a deca koja pronađu aktivnost u kojoj uživaju imaju veće šanse da ostanu fizički aktivna i u odraslom dobu.

Važno je i kako im predstavljate vežbanje. Nemojte govoriti da je njegova svrha sagorevanje masnoća i kontrola telesne težine. Objasnite detetu da kretanje doprinosi zdravlju, raspoloženju i boljem funkcionisanju organizma.

Uvedite zajedničke fizičke aktivnosti vikendom i pronađite način da se redovno krećete zajedno.

10. Nikada ne komentarišite tuđi fizički izgled

Ako stalno govorite o tome koliko je neko smršao ili se ugojio, dete će naučiti da je oblik tela jedna od najvažnijih osobina čoveka.

Takođe, može steći utisak da ljudi neprestano procenjuju i njegov izgled. Zato izbegavajte komentare kojima tuđe telo predstavljate kao merilo vrednosti, bilo da su pozitivni ili negativni.

11. Razgovarajte sa osobama koje čuvaju vaše dete o njegovoj ishrani

Važno je da osobe koje čuvaju dete znaju kakve prehrambene navike želite da podstaknete.

Ipak, preterana strogost i zabrane mogu da stvore osećaj da je određena hrana zabranjeno zadovoljstvo, što može da ima suprotan efekat od željenog.

S druge strane, zdrave navike teško je održati ako dete svakog popodneva dobija čips, slatkiše i gazirane napitke. Zato je važno da roditelji i osobe koje brinu o detetu imaju usaglašen pristup ishrani.

12. Dojite bebu

Dojenje može da doprinese zdravijem razvoju deteta, a pojedina istraživanja ukazuju na povezanost dojenja sa manjim rizikom od prekomerne telesne težine u kasnijem životu.

13. Smanjite stres i razvijajte emocionalnu inteligenciju deteta

Deca koja su izložena visokom nivou stresa mogu imati i veći rizik od različitih zdravstvenih problema, uključujući sklonost ka povećanju telesne težine.

Takođe, deca koja teško prepoznaju i verbalizuju sopstvene emocije češće mogu posezati za hranom kako bi ublažila neprijatna osećanja. Takve teškoće mogu ih učiniti i podložnijim razvoju poremećaja u ishrani.

Zato razmislite o tome kako možete da smanjite stres u detetovom svakodnevnom životu. Ohrabrujte ga da prepoznaje, razume i izražava svoja osećanja rečima, umesto da ih potiskuje ili pokušava da ih ublaži hranom.

14. Ograničite vreme koje dete provodi ispred televizora

Prema pojedinim istraživanjima, deca koja svakodnevno gledaju televiziju dva sata ili duže imaju veće izglede da u odraslom dobu imaju prekomernu telesnu težinu i povišen holesterol.

Razlog nije samo nedostatak fizičke aktivnosti. Značajnu ulogu može da ima i izloženost reklamama za nezdrave prehrambene proizvode.

Američki stručnjak za gojaznost Dejvid Ludvig smatra da novija istraživanja dodatno potvrđuju potrebu za zabranom reklamiranja hrane deci.

„U vreme kada je dečja gojaznost dostigla razmere krize, prehrambena industrija ne bi smela da podstiče najmlađe da konzumiraju brzu hranu, gazirana pića i visokokalorične, nutritivno siromašne grickalice – proizvode koji su povezani sa prekomernim povećanjem telesne težine.“

U pojedinim zemljama postoje zakonska ograničenja oglašavanja proizvoda namenjenih deci, uključujući televizijske reklame.

15. Prihvatite dete upravo onakvo kakvo jeste

Svakom detetu potrebna je bezuslovna ljubav. Nikada, ni direktno ni indirektno, nemojte mu poručivati da bi bilo lepše, prihvatljivije ili vrednije ljubavi kada bi imalo drugačije telo.

Umesto toga, jasno mu stavite do znanja da je mnogo važnije kakva je osoba, kako se ponaša prema drugima i kakve odluke donosi nego kako izgleda.

Dete koje odrasta uz osećaj da je prihvaćeno i voljeno ne bi trebalo da mora da menja svoj fizički izgled kako bi se osećalo vrednim i voljenim.

Povezane vesti