Suočavanje sa detetom koje drsko odgovara jedan je od najvećih izazova roditeljstva. Bilo da je u pitanju podrugljiv komentar, sarkastična opaska ili otvoreni prkos, ovakve situacije mogu ostaviti roditelje zbunjenim i nesigurnim kako da reaguju, a da pritom ne pogoršaju situaciju.

Stručnjaci za roditeljstvo savetuju da roditelji ostanu smireni i odgovore mirno, duhovito i s poštovanjem, umesto da planu ili odmah posegnu za kaznom. Promišljen odgovor može da smiri napetost i istovremeno nauči dete važnim lekcijama o granicama, emocionalnoj inteligenciji i međusobnom poštovanju. Umesto da sukob preraste u nadmetanje ko će pobediti u raspravi, roditelji mogu da koriste mudre i smirene odgovore koji menjaju tok razgovora i podstiču bolje ponašanje.

Ilustracija; Foto: Alena A/Shutterstock

U nastavku donosimo pet pametnih odgovora koji mogu pomoći roditeljima da se izbore sa drskim odgovorima, a pritom podstaknu poštovanje, samokontrolu i zdravu komunikaciju.

„Saslušaću te kada budeš spreman/spremna da razgovaraš s poštovanjem.“

Kada deca drsko odgovaraju, često pokušavaju da uspostave kontrolu ili privuku pažnju. Ovakav odgovor smiruje situaciju i jasno pokazuje da je međusobno poštovanje neophodno. Istovremeno, detetu daje priliku da počne iznova, bez osećaja poniženja. Time što ne reaguje burno, roditelj pokazuje da kontroliše svoje emocije, što je važna lekcija za dete. Vremenom deca shvataju da nije važno samo šta govore, već i kako to govore. Ovakav odgovor održava komunikaciju otvorenom, ali jasno stavlja do znanja da se na nepoštovanje neće odgovarati, podstičući dete da razmisli kako želi da izrazi svoje nezadovoljstvo ili neslaganje.

„To je zvučalo nepristojno. Hoćeš li da pokušaš ponovo?“

Ovaj blag, ali odlučan odgovor pomaže detetu da prepozna svoj ton, a da se pritom ne oseća loše ili etiketirano. Umesto kritike ili dugog predavanja, dete dobija priliku da samo ispravi način na koji se izrazilo. U žaru trenutka mnogi mališani nisu ni svesni kako njihove reči zvuče drugima. Davanje „druge šanse“ razvija emocionalnu inteligenciju i osećaj odgovornosti. Dete uči da greške u komunikaciji mogu da se isprave, što je važna životna veština. Vremenom usvaja da se poštovanje podrazumeva i da uvek može da izabere bolji način da kaže ono što misli.

„Imaš pravo da budeš ljut/ljuta, ali nemaš pravo da budeš nepristojan/nepristojna.“

Važno je da dete oseti da su njegove emocije prihvaćene, ali da način na koji ih pokazuje mora imati granice. Ovaj odgovor jasno razdvaja osećanja od ponašanja i uči dete jednoj od najvažnijih životnih lekcija – samokontroli. Kada se dete oseća saslušano i shvaćeno, manja je verovatnoća da će postati još prkosnije. Istovremeno, uči da je sasvim u redu biti ljut ili se ne slagati, ali nije prihvatljivo biti grub ili uvredljiv. Tako razvija empatiju i odgovornost za sopstvene postupke.

„Ja se prema tebi ophodim s poštovanjem. Očekujem isto od tebe.“

Ovaj odgovor podseća dete da poštovanje mora da bude obostrano. Ukazujući na sopstveni primer, roditelj pokazuje da pravila važe za sve članove porodice, a ne samo za decu. Deca lakše prihvataju pravila kada vide da ih i odrasli dosledno poštuju. Umesto sarkazma ili pridikovanja, ovaj odgovor ističe zajedničke porodične vrednosti i jača međusobno poverenje. Vremenom dete uči da su kvalitetni odnosi zasnovani na međusobnom poštovanju i načinu na koji razgovaramo jedni s drugima. Poruka je jasna, smirena i autoritativna, bez nepotrebnog ulaska u borbu za prevlast.

„Možemo da razgovaramo kada se oboje smirimo.“

Drski odgovori najčešće se javljaju kada su emocije uzburkane. Ovakva reakcija ne doliva ulje na vatru, već prekida začarani krug svađe. Dete uči da sačeka da se emocije smire pre nego što nastavi razgovor – veštinu koja je korisna i mnogim odraslima. Upotreba reči „oboje“ pokazuje da i roditelj preuzima odgovornost za svoje emocije i daje lični primer. Dete tako shvata da nije neophodno rešiti svaki sukob istog trenutka i da se razgovor može nastaviti kada obe strane budu spremne da se saslušaju mirno i s poštovanjem.

Povezane vesti