U Nišavskom okrugu za sada nema prijavljenih slučajeva malih boginja, ali je procenat vakcinisane dece nedovoljan za stvaranje kolektivnog imuniteta. Situacija u Boru ponovo je otvorila pitanje pravovremene imunizacije i zaštite najmlađih, upozoravaju stručnjaci.

Nedovoljno vakcinisanih

Iako epidemiološka situacija na jugu Srbije trenutno nije kao u Boru, nedovoljan obuhvat vakcinacijom ostavlja prostor za širenje zaraze.

Male boginje, odnosno morbili, prenose se vazduhom, kapljičnim putem. Bolest najčešće počinje povišenom temperaturom, kašljem, curenjem nosa i crvenilom očiju, dok se nekoliko dana kasnije pojavljuje karakterističan osip.

Bebe najugroženije

Posebno su ugrožena odojčad mlađa od godinu dana, deca sa teškim imunodeficijencijama, kao i ona koja imaju trajne kontraindikacije za primanje vakcine.

– Trudimo se da ne dođe do pojave komplikacija koje su kod ovog oboljenja dosta ozbiljne i zbog toga postoji tolika bojazan od epidemije. Pored opštih simptoma, dete može da dehidrira, a može doći i do upale srednjeg uha, pneumonije i upale mozga – objašnjava pedijatar Jelena Cvetković.

Roditelji da provere vakcinalne kartone

Dok se epidemiološka situacija prati, roditeljima se savetuje da provere vakcinalne kartone svoje dece i nadoknade propuštene doze.

Najefikasnija zaštita od malih boginja je MMR vakcina, koja se daje sa navršenih godinu dana, a zatim i pred polazak u školu.

Lekar pregleda dete, pa tek onda vakciniše

Roditelje često zabrinjavaju moguće reakcije nakon vakcinacije, ali pedijatar ističe da se pre svake vakcine obavlja pregled deteta, na osnovu kojeg lekar procenjuje da li vakcinacija može da se sprovede ili je treba odložiti.

Više saveta pedijatra Jelene Cvetković o simptomima, komplikacijama i zaštiti dece pogledajte u videu.

Povezane vesti