Ta rupa na otvaraču limenke soka može poslužiti za držanje slamčice na mestu, čime je ispijanje tečnosti lakše. Bolje je sok iz limenke popiti pomoću slamčice nego stavljati usta direktno na nju.
Naime, otvor za ispijanje na limenci može biti jako prljav, prepun bakterija i virusa, jer ko zna gde je ta limenka sve bila dok nije došla do vas.
Za limenke iz kakvih danas pijemo zaslužan je američki inženjer Ermal Frejs, koji je 1963. godine patentirao svoju ideju za otvaranje limenke, tzv. otvaranje na povlačenje.
Pre njegovog izuma, limenke sa napitcima su se otvarale posebnim otvaračem koji je on jednog dana 1959. godine zaboravio kod kuće, pa je limenku jedva otvorio. Tada mu je sinulo da bi trebalo da se otvaraju jednostavnije i da ne zavise od posebnog otvarača. I Ermal je u tome i uspeo.
Prve slamčice su bile od trske
Slamke su još davno, pre više od 6.000 godina, koristili stari Sumerani kada su zajedno ispijali piće iz zajedničke posude. Njihove slamčice bile su dugačke i napravljene od trske.
Za sličan dizajn kakav poznajemo danas zaslužan je Amerikanac Marvin Čester Stoun. Prvo je eksperimentisao sa jednom vrstom trave, ali ta slamka nije bila stabilna i ostavljala je svoj specifičan ukus u piću. Potom je u ruke uzeo papir, zapravo traku papira koju je omotavao oko olovke, zalepio i olovku izvukao. Ali i tu je postojao problem jer papir i tečnost ne idu zajedno, pa je papirnu slamčicu dodatno obložio papirom.
Ideju je patentirao 1888. godine i krenuo sa proizvodnjom. Slamčice su bile dugačke 22 centimetra.
Vazdušni saobraćaj se smatra jednim od najbezbednijih oblika putovanja, ali nesreće se dešavaju. Mnogi putnici se pitaju da li izbor sedišta može da utiče na njihove šanse za preživljavanje.
Svakodnevno koristimo fraze čije nam značenje deluje potpuno logično, sve dok se na sekundu ne zaustavimo i zapitamo: "Čekaj, kakve ovo zapravo ima veze?".
Sezona višnje i trešanja donosi i slatke muke, poput vađenja koštica, što može trajati satima. Međutim, staromodni trik sa zihernadla može da vam uštedi mnogo vremena u kuhinji.
Kada je Madelin Mikelson ranije ove godine počela da raščišćava spavaću sobu svoje bake nakon njene smrti, pretpostavila je da crni registrator koji je stajao među gomilama papira sadrži poresku dokumentaciju i račune, ali to nije bio slučaj.
Svojim efektnim i emotivnimi nastupima Jasmin Selmanović Jasko osvojio je najviše glasova Fejsbuk publike zahvaljujući kojima je zasluženo trijumfovao u muzičkom takmičenju „Nikad nije kasno".
Posle još jedne nezaboravne sezone ispunjene emocijama, vrhunskim nastupima i inspirativnim životnim pričama, završeno je veliko finale muzičkog takmičenja „Nikad nije kasno“.
Ni posle više od 1800 epizoda i 9 sezona popularnost "Igre sudbine" se ne smanjuje. Letnje epizode snimaju se na crnogorskom primorju. Kakve intrige kriju nove epizode, pokušaćemo da saznamo od Dijane Erski!
Ovog četvrtka, Bikove partner pokušava da podseti na dogovor koji uporno izbegavaju, Rakovi će teško moći da izbegnu nekog ko je uporan da razgovara sa njima...
Ljutnja nakon svađe najveća je prepreka rešavanju problema. Nekim horoskopskim znacima potreban je mir da sami shvate rešenje, dok ćete oko drugih ipak trebati više da se potrudite da vam oprosti, bili vi krivi ili ne.
Svojim efektnim i emotivnimi nastupima Jasmin Selmanović Jasko osvojio je najviše glasova Fejsbuk publike zahvaljujući kojima je zasluženo trijumfovao u muzičkom takmičenju „Nikad nije kasno".
Junska teorija je viralni trend sa TikToka i Instagrama, prema kojoj je jun period kada veze češće postaju ozbiljne, a ljudi lakše ulaze u nove romantične odnose.
Nakon još jedne sezone ispunjene emocijama, inspirativnim životnim pričama i vrhunskim muzičkim nastupima, došlo je vreme za veliko finale emisije Nikad nije kasno.
Ni posle više od 1800 epizoda i 9 sezona popularnost Igre sudbine se ne smanjuje. Letnje epizode snimaju se na Crnogorskom primorju. Kakve intrige kriju, pokušaćemo da saznamo od Dijane Erski, odnosno glumice Ive Štrljić, ona je naša gošća.
Turistička organizacija Srbije predstavila je domaću turističku ponudu kroz događaj „Doživi Srbiju”, sa ciljem da se građanima približe destinacije širom zemlje. Od lokalne hrane i suvenira, do seoskih domaćinstava, vinarija i manje poznatih mesta…
Mogu li njihovim stopama Izrael i Liban? O tome razgovaramo sa vojnim analitičarem Vladom Radulovićem. Pitamo ga i šta ćemo videti na vojnom prikazu na Pasuljanskim livadama.