Najnovija međunarodna istraživanja, temeljena na analizi miliona slučajeva, otkrivaju obrasce koji se iznenađujuće često ponavljaju. Prema tim nalazima, deca rođena u dva određena meseca statistički češće pokazuju prednost u školskom uspehu, iako naučnici naglašavaju da to ne znači veću urođenu inteligenciju.

Postoji li stvarna veza između meseca rođenja i intelektualnog razvoja?

Pitanje može li datum rođenja uticati na kognitivni razvoj, koeficijent inteligencije i obrasce ponašanja bilo je predmet brojnih naučnih studija. U jednoj od najnovijih analiza istraživači su ponovno uočili obrasce koji se pojavljuju u različitim državama i obrazovnim sistemima. Američki naučnici objašnjavaju da mesec rođenja može biti povezan s razvojem mozga zbog spoljašnjih činioca koji deluju tokom trudnoće. Među njima se ističu klima, ishrana majke, izloženost sunčevoj svetlosti kao i sezonske infekcije, koji mogu imati uticaj na neurološki razvoj fetusa, naročito u određenim fazama trudnoće.

Godišnja doba, vitamin D i virusi kao tihi faktori razvoja

Brojna istraživanja potvrđuju da sezonski uslovi mogu imati ulogu u oblikovanju ranog kognitivnog razvoja i kasnijeg akademskog uspeha. Naučnici navode da su godišnje doba u kojem se dete razvija u prenatalnoj fazi, nivoi vitamina D tokom trudnoće, ishrana majke i izloženost respiratornim virusima među ključnim varijablama koje mogu uticati na razvoj mozga pre i nakon rođenja. Ovi činioci ne deluju jednako na svu decu, ali u velikim uzorcima pokazuju statistički uočljive trendove.

Avgust i septembar: meseci koji se najčešće izdvajaju

Analize su pokazale zanimljiv i izuzetno konzistentan obrazac prema kojem deca rođena u avgustu i septembru često ostvaruju bolje akademske rezultate u odnosu na svoje vršnjake. Stručnjaci pritom naglašavaju da se ne radi o većoj urođenoj inteligenciji, već o okolnostima koje tim učenicima daju početnu prednost. U mnogim zemljama školska godina započinje upravo u tom razdoblju, zbog čega su deca rođena u avgustu i septembru najstarija u razredu. Ta relativna starost donosi veću neurološku zrelost, bolju sposobnost koncentracije, razvijeniju kontrolu emocija i uopšteno naprednije kognitivno funkcioniranje u ranim školskim godinama.

“Efekat relativne starosti” i dugoročne posledice

Istraživanja povezuju mesec rođenja s pojavom poznatom kao “efekat relativne starosti”, koji može uticati na školske ocene, ponašanje, nivo samopouzdanja pa čak i kasnije profesionalne izbore. Najstariji učenici u generaciji često postižu bolje rezultate na testovima znanja i pokazuju stabilniji emocionalni razvoj. Uz odgovarajuću podršku porodice i škole, ova početna prednost može se održati tokom adolescencije i uticati na socijalni razvoj, akademski put i samopoštovanje.

Određuje li mesec rođenja inteligenciju? Nauka je jasna

Uprkos svim uočenim obrascima, naučnici jasno ističu da mesec rođenja ne određuje ničiju inteligenciju. Intelektualni potencijal rezultat je složene kombinacije genetike i okoline. Porodična podrška, kvalitet obrazovanja, ishrana, san, zdravstveno stanje i podsticajno okruženje imaju daleko veći i dugotrajniji uticaj od samog datuma rođenja. Mesec rođenja može uticati na početne okolnosti, ali ne predstavlja presudan ni trajan činilac u razvoju inteligencije.

Veliko istraživanje s Floride: analiza 1,5 miliona učenika

Jedno od najopsežnijih istraživanja sprovedeno je na Floridi, gde su naučnici analizirali podatke čak 1,5 miliona učenika u dobi od šest do 12 godina, rođenih u različitim mesecima. Rezultati su pokazali da su učenici rođeni u septembru u proseku postizali bolje školske rezultate, a ta se prednost zadržavala i u kasnijim fazama obrazovanja. Statistički podaci dodatno su ukazali na to da deca rođena u septembru imaju veću verovatnoću upisa na prestižne fakultete.

Manji rizik od maloletničke delinkvencije

Analiza podataka iz ustanova za maloletnike na Floridi otkrila je još jedan značajan nalaz. Najstariji učenici u svojoj generaciji imali su znatno manju verovatnoću da će završiti u sistemu za maloletne delinkvente. Ovaj rezultat dodatno potvrđuje da relativna starost unutar generacije može imati širok raspon dugoročnih posledica, koje se ne odnose samo na obrazovanje, već i na društveno ponašanje i životne ishode.

Naučni zaključak je jasan: mesec rođenja može pružiti početnu prednost ili izazov, ali krajnji razvoj deteta i njegov uspeh zavise od mnogo šireg spektra faktora koji nadilaze kalendar.

Povezane vesti