Nutricionistkinja je otkrila prednosti zamrzavanja hleba. Ona tvrdi da takav način čuvanja može pomoći u borbi protiv buđi, pa čak i poboljšati zdravlje.

Svi znamo da zamrzavanje hrane može produžiti njen rok trajanja, ali postoje i određene zdravstvene koristi od čuvanja pojedinih namirnica na niskim temperaturama. Nutricionistkinja kaže da je zamrzavanje hleba odlično za creva i da može doprineti boljoj ravnoteži šećera u krvi.

U viralnom videu koji je nedavno podelila na Instagramu, nutricionistkinja je objasnila zašto uzima hleb direktno iz zamrzivača i stavlja ga u toster, bez prethodnog odmrzavanja.

"Da li ste znali da zamrzavanje hleba, a zatim njegovo tostiranje, zapravo menja strukturu skroba? Formira se nešto što se zove rezistentni skrob, koji se ne vari u tankom crevu", otkrila je Ništa.

"Umesto toga, on dospeva do creva, gde ga dobre bakterije koriste kao hranu i stvaraju molekule koje pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi. Rezistentni skrob podržava zdravlje creva i može biti dobar za vaš struk. Pomaže da duže ostanete siti, smanjuje nagle skokove šećera u krvi i smanjuje ukupan kalorijski uticaj hrane", istakla je.

Hleb može dugo stajati u zamrzivaču

"Ako želite da postignete efekat koji je dobar za creva ili pomaže u regulaciji šećera u krvi, kombinacija hleba sa vlaknima, zdravim mastima ili proteinima može dodatno smanjiti skokove glukoze. Produžavanje roka trajanja hleba ili njegovih ostataka takođe je odličan način da se smanji količina hrane koja se baca", kaže nutricionistkinja.

Ništa napominje da hleb može dugo stajati u zamrzivaču i da možete uzeti onoliko kriški koliko vam je potrebno.

Studija objavljena 2007. godine pokazala je da zamrzavanje belog hleba može sniziti njegov glikemijski indeks (GI) – meru koja pokazuje koliko neka namirnica podiže nivo šećera u krvi. Posebno kada se hleb tostira nakon odmrzavanja, njegov uticaj na šećer u krvi je niži u poređenju sa svežim hlebom. Hrana sa niskim GI može pomoći u osećaju sitosti i održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, piše Express.

"Studija Oksford Bruks univerziteta iz 2008. godine, objavljena u časopisu European Journal of Clinical Nutrition, pokazala je da zamrzavanje hleba menja strukturu molekula skroba, čineći ih otpornijim na varenje", rekla je dr Sangeeta Tondre, viša predavačica nutricionizma u Centru za ishranu i zdravlje.

"Struktura skroba se menja tokom zamrzavanja, što otežava enzimima u ustima i crevima da ga razlože. Veći udeo rezistentnog skroba znači da telo sporije vari zamrznuti hleb", objasnila je dr Tondre.

Rezistentni skrob u pirinču, krompiru i testenini

Ništa je dodala da isti efekat može da se postigne i sa pirinčem, krompirom i testeninom, ali oni treba da se čuvaju u frižideru, za razliku od hleba.

"Kuvani pirinač stavite u frižider čim se ohladi, isto kao i testeninu i krompir, jer oni razvijaju rezistentni skrob kada se skuvaju i ohlade. Ipak, imajte na umu da pirinač može postati opasan ako predugo stoji na sobnoj temperaturi nakon kuvanja. Može razviti određene bakterije, pa ga treba staviti u frižider najkasnije dva sata nakon hlađenja i temeljno podgrejati pre jela", savetuje nutricionistkinja.

"Podgrejte ga samo jednom, a zatim bacite preostalu količinu. Isto važi i za krompir i testeninu. Ideja je da ih skuvate, ohladite i ponovo podgrejete kako bi se formirao rezistentni skrob koji hrani crevne bakterije", naglasila je.

"Skrobna hrana je dobar izvor energije i glavni izvor različitih hranljivih materija u našoj ishrani. Osim skroba, sadrži vlakna, kalcijum, gvožđe i B vitamine", navodi britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS).

"Neki ljudi veruju da hrana bogata skrobom goji, ali gram skroba sadrži manje od polovine kalorija koje sadrži gram masti. Međutim, treba paziti na dodatne masti koje koristite prilikom pripreme hleba i njegovog serviranja, jer one mogu značajno povećati kalorijski unos", zaključili su stručnjaci.

Povezane vesti