Privlače ih hrana, vlaga i toplina, a njihovo prisustvo često ukazuje na uslove koji im omogućavaju da se brzo razmnožavaju i sakriju u domu.

Prema rečima stručnjaka, bubašvabe se najčešće pojavljuju tamo gde imaju stalni pristup hrani, toploti i gde je vlaga - to obično znači kuhinje, kupatila i podrume.

Stručnjaci, takođe, upozoravaju da bubašvabe nisu samo dosadne, već mogu da predstavljaju i higijenski rizik, jer se kreću kroz odvode, smeće i ostatke hrane, a zatim puze po kuhinjskim površinama.


Najčešći razlozi za njihovu pojavu su:

  • ostaci hrane na pultovima ili podovima,
  • otvorene kese sa hranom,
  • curenje vode ili vlaga ispod sudopera,
  • topli i slabo provetreni stanovi.


Čak su i male količine hrane i vlage dovoljne da se bubašvabe nasele i počnu da se razmnožavaju.

Ilustracija; Foto: Anan Kaewkhammul/Shutterstock

Najčešća vrsta u Evropi je nemačka bubašvaba, koju stručnjaci opisuju kao malu, ali izuzetno prilagodljivu vrstu koja se brzo razmnožava u zatvorenom prostoru.

Pored nje, može da se pojavi i orijentalna bubašvaba, koja se češće nalazi u vlažnim podrumima i kanalizacionim sistemima.

Stručnjaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO) upozoravaju da bubašvabe mogu da prenose bakterije i alergene koji utiču na respiratorni trakt. Njihov izmet i delovi tela izazivaju alergijske reakcije, posebno kod dece i osoba sa astmom.

Među najčešćim rizicima su:

  • alergijske reakcije,
  • pogoršanje astme,
  • prenos bakterija na hranu i površine.


Stručnjaci naglašavaju da je prevencija najvažniji korak. Kada se bubašvabe namnože, mnogo ih je teže ukloniti. Ključne preventivne mere uključuju:

  • redovno čišćenje kuhinjskih površina,
  • skladištenje hrane u zatvorenim posudama,
  • brzo odlaganje smeća,
  • otklanjanje curenja vode,
  • zaptivanje pukotina u zidovima i oko cevi.


Pristup vodi je često odlučujući faktor zašto bubašvabe ostaju u kupatilima i kuhinjama.

Povezane vesti