Šminka vam se topi na +40? Profesionalni šminker otkriva male cake uz koje će lice ostati sveže i tokom najvećih vrućina
Visoke temperature ne moraju da znače kraj postojane šminke. Profesionalni šminker otkriva koje proizvode treba izbegavati, a koji će vam pomoći da izgledate sveže i na +40.
Ilustracija; Foto: AliceCam/Shutterstock
31.7.2026.|9:48
Izvor: Prva TV
Podeli:
Visoke temperature, sunce i vlaga predstavljaju veliki izazov za šminku. Zbog toga se mnogi leti suočavaju sa razmazanim puderom, prosijavanjem kože i osećajem težine na licu. Kako da šminka ostane postojana, a lice sveže i negovano čak i tokom najtoplijih dana, objasnila je profesionalni šminker Slavica Ilić.
Tokom letnjih dana važno je prilagoditi rutinu šminkanja vremenskim uslovima i birati proizvode koji neće dodatno opteretiti kožu.
Na visokim temperaturama važi pravilo „Manje je više“
Kada temperatura dostigne i pređe 35 stepeni, najbolje je naneti što manje proizvoda na lice. Cilj je da koža može da diše i da se ne optereti teškim slojevima šminke.
Umesto pudera, dovoljno je koristiti korektor tamo gde je potreban, uz bronzer za svežiji i prirodniji izgled.
Tonirane kreme takođe nisu najbolji izbor za ekstremne vrućine, jer su sklonije prosijavanju. Iz istog razloga preporučuje se izbegavanje tečnih podloga.
Ako želite da šminka traje duže, prednost dajte proizvodima sa mat završnicom i nanosite ih u veoma tankom sloju.
Pogledajte video u kojem profesionalni šminker Slavica Ilić otkriva kako da vam šminka ostane postojana i tokom najtoplijih letnjih dana, uz praktične savete koje lako možete primeniti.
Dugotrajan stres nije samo stanje koje se odvija u našoj glavi, već gotovo neprekidno izlaže organizam signalima za „uzbunu“. Na šta sve utiče stres, govorila je za Jutro dr Snežana Bašić.
Promene u ponašanju, govoru i sposobnosti snalaženja ne moraju uvek biti posledica stresa ili umora. Kod nekih ljudi mogu da predstavljaju prve znake demencije koja se javlja u mlađoj životnoj dobi.
Tokom letnjih vrućina organizam mnogo brže gubi tečnost, a dehidracija se često razvija neprimetno. Mnogi veruju da je žeđ prvi znak da telu nedostaje vode, ali ono i pre toga šalje upozorenja koja se lako mogu biti zamenjena sa umorom ili iscrpljenošću.
Mislimo da smo bezbedni jer nismo na moru, a UV zraci nas prate i u gradu – na ulici, u kolima i kancelariji. Dermatolog otkriva kako da sačuvamo kožu tokom ekstremnih vrućina.
Na estradnoj sceni nije retkost da pevači odbiju pesme koje kasnije postanu veliki hitovi u rukama njihovih kolega. Takva priča desila se i Nikoli Rokviću koji jednom prilikom nije prepoznao numeru koja mu je bila ponuđena.
Veći deo dana prespava, u sumrak kreće u potragu za hranom, a slabiji vid nadoknađuje izuzetno razvijenim njuhom i sluhom. Donosimo vam deset manje poznatih činjenica o ježevima.
Mnogi maštaju o intimnim trenucima u vodi, ali film je jedno, a realnost drugo. Hlor, klizave površine i talasi nisu baš najbolji ljubavni saveznici. Evo šta treba imati na umu.
Automobil, koji je za pune 43 godine prešao samo 12 kilometara, iz garaže je otišao pravo na aukciju, mesto sa koga je počeo njegov prilično dobar drugi život...
Kao i ljudima, i psima je neophodan kvalitetan san da bi ostali zdravi i dobro raspoloženi. Nedostatak odmora može značajno uticati na njihovo ponašanje i emocije, a veterinari ističu da postoje jasni signali na koje vlasnici treba da obrate pažnju.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih crkvenih praznika koji je u crkvenom kalendaru upisan crvenim podebljanim slovom.
Mediji su preneli da je u gašenju učestvovalo više stotina vatrogasaca, avioni, helikopteri. Sedmoro ljudi je stradalo od početka sezone. Uživo smo u Grčkoj, sa nama je dopisnica Politike Jasmina Pavlović Stamenić.
Nova pravila za upis nelegalnih objekata kroz program „Svoj na svome“ ovom zakonu donose olakšice za vlasnike porodičnih kuća, i preciziraju šta se dešava kada investitor nije dostupan ili ne izmiruje obaveze. Šta građani treba da znaju?
Za 7 dana dobićemo plan sanacje Deliblatske peščare nakon požara koji je zahvatio 3.000 hektara. Šta je predviđeno Strategijom zaštite životne sredine "Zelena agenda za Srbiju" do 2033? Gošća: Sara Pavkov, ministarkom zaštite životne sredine.