Morski papagaj koji može da nosi 83 ribe u kljunu: 10 fascinantnih činjenica o pafinu
Da li znate šta su pafini? Ove neobične ptice šarenih kljunova i upečatljivog izgleda kriju brojne zanimljivosti koje će vas iznenaditi.
Ilustracija; Foto: oksana.perkins/Shutterstock
22.9.2026.|8:44
Izvor: wwf.org.uk/prva.rs
Podeli:
Ove ptice koje izgledaju kao da se mogu naći samo u crtanom filmu ili nekoj drugoj planeti prepoznatljive su po šarenim kljunovima, narandžastim nogama i karakterističnim šarama oko očiju. Ali, njihov izgled nije jedino što ih izdvaja. Ove vešte ptice rone duboko, love ribu i mogu da nose desetine sitnih riba odjednom.
Pafini su papagaji mora. Pafini su poznati kao „morski papagaji“ zbog svojih jarko obojenih kljunova. Najčešće naseljavaju stenovite obale i ostrva u moru.
Najviše ih ima u Evropi. Oko 90 odsto populacije atlantskih pafina živi u Evropi. Oko 80 odsto nalazi se na Islandu i u Norveškoj, dok se preostalih 10 odsto razmnožava na području Velike Britanije i Irske. U Ujedinjenom Kraljevstvu živi više od milion pafina.
Tokom sezone parenja oblače se da bi zadivili suprotni pol. Pafini imaju crna leđa i bele stomake i obraze. Tokom sezone parenja njihovi kljunovi postaju jarkih boja, noge narandžaste, a oko očiju se pojavljuju karakteristične crvene i crne šare.
Lagani su kao pero. Pafini teže između 320 i 480 grama. Dugački su od 26 do 29 centimetara, dok im raspon krila iznosi između 47 i 63 centimetra.
Ko je za zaron od 60 metara? Pafini uranjaju u vodu kako bi uhvatili plen. Najčešće zaranjaju do dubine od 30 metara, ali mogu da dosegnu i čak 60 metara ispod površine.
Omiljena hrana im je... riba! Najčešći plen pafina u Ujedinjenom Kraljevstvu su male ribe iz porodice peščanih jegulja, poznate kao peščane jeguljice. Zatim, najčešće se hrane papalinama i haringama.
Obožavaju peščane jeguljice! Pafini imaju nazubljene kljunove koji im omogućavaju da čvrsto zadrže ribu. Zabeleženo je da je jedan pafin u kljunu istovremeno nosio čak 83 male peščane jeguljice!
Pafini žive približno koliko i pingvini. Pafini često žive oko 20 godina.
Teško podnose oluje i ekstremne vremenske uslove. Ekstremne vremenske prilike i oluje mogu da izazovu masovno uginuće pafina. Izuzetno hladno i vlažno vreme može dovesti do uginuća mladunaca, poplave i uništavanja gnezda, kao i otežanog pronalaženja hrane na moru.
Potrebna im je pomoć kako bi se njihova populacija očuvala. Pafinima prete invazivne vrste, uključujući predatore, zagađenje, nedostatak hrane izazvan prekomernim izlovom ribe i slučajno upadanje u ribarske mreže. Na Crvenoj listi ugroženih vrsta ptica za zaštitu u Ujedinjenom Kraljevstvu navedeni su kao vrsta kojoj je potrebna posebna pažnja. Predviđa se da bi populacija pafina u Ujedinjenom Kraljevstvu mogla da se smanji za čak 90 odsto u narednih 30 godina.
Zmije žive gotovo svuda, dolaze u neverovatnom rasponu veličina i imaju mnogo neobičnih sposobnosti. Neke čak proizvode zvuke kojima upozoravaju predatore ili se brane.
Od veličine i vida do društvenih potreba i ishrane, neke njihove osobine potpuno su prilagođene životu u krdu, zbog čega izolacija može ozbiljno da utiče na njih.
Vožnja bicikla do radnog mesta može da doprinese boljem fizičkom i mentalnom zdravlju zaposlenih, smanjenju izostanaka sa posla i nižim troškovima za socijalno osiguranje i kompanije.
U ovom neobičnom neboderu hodnici su postali zajedničko dvorište: tu se roštilja, suši veš, igraju deca i druže komšije. Visoko iznad zemlje, zgrada je dobila dušu komšiluka.
Gotovo da nema osobe koja ne zna kako lenjivac izgleda, iako ga mnogi nikad nisu videli uživo. Nije ni čudo što su ovi preslatki sisari osvojili srca ljudi širom planete.
Godine se ne vide samo na licu, koži ili kosi. Tragove starenja, čini se, nosimo i u glasu, a naučnici sada veruju da bi upravo način na koji govorimo mogao da postane jednostavan i neinvazivan pokazatelj procesa starenja.
Gostujući u emisiji „Grand Specijal“, Vesna je otkrila kako Dragana i Siniša najviše vole da razgovaraju o zdravstvenim problemima i bolestima, što su i oni potvrdili.
Turski glumac Ahmet Rifat Šungar glumu ne doživljava samo kao profesiju, već kao način da upozna ljude, njihove živote i priče koje možda nikada ne bi sreo da je izabrao drugačiji put.
Pored voditeljskog posla kojim se bavi u „Zvezdama Granda“, Ana Sević je i posvećena majka i supruga koja uprkos poslovnim obavezama stavlja porodicu na prvo mesto.
Tanja Savić i Dragan Kojić Keba priredili su publici emotivan muzički trenutak na Tašmajdanu, a pevač otkriva kako je nastala ideja da zajedno izvedu njegov hit „Ikona“.
Nova nedelja donosi zanimljive astrološke prognoze. Device mogu da se zaljube, Vage planiraju zajednički život, a šta očekuje ostale znakove otkriva astrolog Vladimir Vlajić.
Vožnja bicikla do radnog mesta može da doprinese boljem fizičkom i mentalnom zdravlju zaposlenih, smanjenju izostanaka sa posla i nižim troškovima za socijalno osiguranje i kompanije.
O tome šta danas znači biti uspešna žena, koliko je važno prepoznati one koje svojim radom menjaju društvo i zašto je podrška među ženama toliko važna – razgovaramo sa osnivačem Udruženja žena „Milenijumska žena“ Marijom Stevanović.
Povodom svetskog dana ove bolesti Srpsko udruženje za Alchajmerovu bolest organizuje u Beogradu događaj "Što pre to bolje- dijagnoza demencije je važna". Šta građani mogu da saznaju na tom događaju?
Nacionalno udruženje osoba sa nedostatkom hormona rasta i niskim rastom „Horast“ nastavlja kampanju „Kad porastem...“. Gošća: dr Sanja Panić Zarić, pedijatar odeljenja Onkologije Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "dr Vukan Čupić".