Ko bi rekao da ovako elegantna i naizgled mirna životinja može da bude tako agresivna? Donosimo vam deset zanimljivosti o zebrama

Zebra: lična karta

• Tip: Hordati
• Porodica: Kopitari (Equidae)
• Klasifikacija: Sisari
• Status prema IUCN-u: ravničarska zebra – najmanje ugrožena; Grevijeva zebra – ugrožena; planinska zebra – ranjiva
• Životni vek u prirodi: oko 25 godina
• Težina: 200–450 kg
• Dužina tela: 2,2–2,5 m
• Najveća brzina: 65 km/h
• Ishrana: biljojedi
• Stanište: travnate oblasti

Deset zanimljivosti o zebrama

1. Na našoj planeti žive tri vrste zebri: ravničarska zebra, Grevijeva zebra i planinska zebra. Sve tri vrste poreklom su iz Afrike.
2. Najbrojnija je ravničarska zebra, koja nastanjuje travnjake i šumske oblasti istočne i južne Afrike. Grevijeva zebra živi u suvim, polupustinjskim predelima Kenije i Etiopije, dok planinska zebra obitava u planinskim i brdovitim predelima Namibije, Angole i Južne Afrike.
3. Blisko su srodne konjima. Imaju snažno telo, tanke noge, rep sa čuperkom i izduženu glavu i vrat sa kratkom grivom. A njihova najpoznatija karakteristika? Naravno, prepoznatljiva crno-bela prugasta dlaka!
4. Zašto zebre imaju pruge? Naučnici još nisu potpuno sigurni. Smatra se da bi pruge mogle da zaslepe i zbune predatore i insekte koji ih ujedaju, ali i da pomažu u regulisanju telesne temperature. Pošto svaka zebra ima jedinstven raspored pruga, moguće je i da one imaju društvenu ulogu i pomažu životinjama da se međusobno prepoznaju.
5. Ove životinje su biljojedi i veći deo dana provode jedući travu, a hrane se i lišćem, žbunjem, grančicama i korom drveća. Njihovi zubi savršeno su prilagođeni ispaši: oštri sekutići na prednjem delu vilice služe za kidanje trave, dok veliki kutnjaci pozadi služe za njeno usitnjavanje i mlevenje.
6. Zebre su gotovo stalno u pokretu u potrazi za svežom travom i vodom. Ove izdržljive životinje mogu da pređu hiljade kilometara u potrazi za zelenim pašnjacima na kojima će napuniti stomak i utoliti žeđ.
7. Zebre su društvene životinje i žive u velikim grupama koje se nazivaju krda. Tokom migracija ka novim područjima bogatim hranom mogu da se formiraju ogromna, takozvana „superkrda“, sa hiljadama jedinki. Na putovanjima se često udružuju i sa drugim biljojedima, poput antilopa i gnuova.
8. Unutar krda zebre uglavnom ostaju u manjim porodičnim grupama koje čine dominantni mužjak, nekoliko ženki i njihovi mladunci. Kada napune između jedne i tri godine, mužjaci napuštaju porodicu i pridružuju se „muškim krdima“, koja čine drugi mladi mužjaci. U njima ostaju dok ne postanu dovoljno snažni i zreli da se takmiče za ženke.
9. Iako deluju elegantno i mirno, nemojte da vas izgled zavara – zebre mogu biti veoma agresivne! Mužjaci se bore za ženke snažnim ugrizima i moćnim udarcima kopitama, koji mogu da izazovu ozbiljne povrede, pa čak i da usmrte protivnika.
10. Njihove izuzetne borbene veštine i snažne društvene veze pomažu im da se zaštite od predatora, među kojima su lavovi, leopardi, hijene i gepardi. Kada su ugrožene, zebre formiraju polukrug okrenute prema napadaču i spremne su da uzvrate udarcem ako bude potrebno. Ako je neka zebra povređena ili ranjena, ostale će je okružiti i pokušati da oteraju gladnog predatora. Svi za jednog i jedan za sve!