Život bez prošlosti - filozofija napretka, Šarl Pepen
Postoji ta savremena opsesija idejom novog početka. Promeni posao, promeni grad, promeni sebe. Kao da je moguće preseći sopstveni život na pola i započeti iznova, oslobođen svega što je bilo pre.
Foto: Promo/Vulkan
31.3.2026.|7:15
Izvor: Promo
Podeli:
Filozof Šarl Pepen u knjizi Život bez prošlosti: Filozofija napretka polazi od suprotne pretpostavke: prošlost nije teret koji treba odbaciti, već materijal od kojeg je izgrađen naš identitet.
Njegovo pitanje nije kako zaboraviti ono što smo proživeli, već kako sa tim živeti. Kako prihvatiti iskustva koja nas određuju, a da pritom ne izgubimo slobodu da postanemo nešto drugo.
Filozofija kao lično iskustvo
Pepen pripada retkoj grupi savremenih filozofa koji teoriju povezuju sa svakodnevnim životom. Njegov pristup nije akademski, već egzistencijalni. U tom smislu, knjiga se oslanja na ideju da naše lično i kolektivno iskustvo postaje deo svakodnevice i utiče na odluke i vrednosti često neprimetno.
Prošlost je prostor slobode
Ignorisati ono što smo proživeli, piše Pepen, predstavlja iluziju, dok ostati zarobljen u njemu znači odustati od promene. Između ta dva ekstrema postoji treći put, integracija iskustva. Razumevanje sopstvene priče omogućava veću autonomiju, jer ono što je osvešćeno prestaje da nas nesvesno određuje.
Kome je namenjena ova knjiga?
Ova knjiga namenjena je čitaocima koji razmišljaju o sopstvenom životu kao o procesu, a ne kao o nizu slučajnih događaja. Posebno će je ceniti oni koji žele da razumeju kako iskustva, sećanja i prošlost oblikuju identitet i odluke, ali i svi koji traže filozofiju koja ne ostaje u teoriji, već nudi način da se živi svesnije i slobodnije. Kao aktuelni novitet Vulkan izdavaštva možete je naći u svim Vulkan knjižarama i na sajtu vulkani.rs
U jednom trenutku, obično nakon 35. godine, mnoge žene primete istu stvar - koža više ne reaguje kao ranije. Ten je neujednačeniji, fine bore su izraženije, kontura lica gubi čvrstinu.
U trenutku kada digitalna industrija proizvodi više informacija, alata i pravaca nego ikada ranije, pitanje više nije šta je novo — već šta je zaista važno.
Drumski saobraćaj danas predstavlja jednu od najdinamičnijih industrija, koja se konstantno menja pod uticajem tehnologije, ekonomskih prilika i potreba korisnika.
Od Ilijane Zander, autorke bestselera „Voli te mama“, stiže napet psihološki triler sa čestim obrtima koji drže pažnju do poslednje stranice – „Čovek godine“. Roman odiše atmosferom paranoje i klaustrofobije u izolovanom luksuznom okruženju.
Idealan trenutak za kupovinu knjige postoji, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da se knjige ne kupuju racionalno, već instinktivno, a trenutno je na vulkani.rs aktuelna ponuda koja podrazumeva obe stavke.
Ukecu je kreator tekstova i sadržaja za internet. Prepoznatljiv je po beloj maski i crnom odelu koje mu prekriva celo telo, a aktivan je i kao jutjuber.
Sudije izvode dvoje takmičara – Negicu i Ognjena. Jedno od njih dvoje je napravilo najbolji desert, dok će se drugo pozdraviti sa daljim učešćem u najpopularnijem kulinarskom šouu.
Dok većina ljudi intelekt razvija kroz znanje ili radoznalost o svetu, postoji i poseban oblik svesti poznat kao metakognicija. Reč je o sposobnosti razmišljanja o sopstvenim mislima, što može da se smatra jednim od najvrednijih oblika inteligencije.
Pojačane strasti DANAS mogu da „ubace“ Škorpije u vrlo intenzivna dešavanja. Vodolije očekuju da saradnik ispuni obećanje, ali kako stvari funkcionišu – izgleda da ćete se načekati
U svetu modernog dejtinga, gde se emocije često mešaju sa notifikacijama, pojavio se još jedan fenomen koji na prvi pogled deluje bezazleno, ali ostavlja ozbiljne posledice.
Ovu zagonetku je osmislio Albert Ajnštajn 1930. godine, i do sada je samo dva procenta ljudi uspelo da je reši. Nema skrivenih trikova i zasniva se isključivo na logici. Usuđujete li se da probate da je rešite?
Mačke nisu slučajno poznate kao oprezne i teritorijalne životinje. Njihov instinkt preživljavanja i danas je izrazito snažan, iako većina kućnih mačaka celi život provodi u stanu.
Da li ljubav zaista može biti matematički precizna da može da stane u kalendar ili su ovakve tvrdnje samo još jedan mit koji nas tera da merimo odnos između muškarca i žene zarad lajkova? Gosti: Sofija Petković i Dušanom Blagojević, psihoterapeuti.
O sindromu hroničnog umora, putu do dijagnoze, nerazumevanju okoline i životu sa bolešću koja se ne vidi, govorila je Ina Ignjatović, pacijentkinja i predsednica Udruženja obolelih od sindroma hroničnog umora.
Građani Srbije sve češće ulaze u banku po keš kredit, a sve ređe posežu za kreditnom karticom. Da li je to znak veće finansijske zrelosti ili znak da kućni budžeti sve teže izdržavaju svakodnevne troškove? Gost: Vladimir Vasić, finansijski savetnik.