Da li treba ispravljati dete koje koristi obe ruke ili ima mešovitu lateralizaciju? Kako pomoći levorukom prvaku da pravilno drži olovku? Da li prevežbavanje levorukosti zaista može da izazove mucanje ili probleme sa govorom? I, kada je vreme da se zbog nedominacije ili drugih razvojnih odstupanja obratimo defektologu? Pitanja roditelja su brojna, a na njih je u emisiji 150 minuta odgovarala Jelena Dragović, defektolog.

Da li se levorukost uči? 

Levorukost se ne uči niti dete svesno bira kojom će rukom pisati, crtati ili obavljati druge aktivnosti. Ona je deo šireg procesa neurološkog sazrevanja, na koji utiču biološki, genetski i sredinski faktori.

Dete može da nauči da određenu funkciju obavlja rukom koja mu nije prirodno dominantna, ali to ne znači da je promenilo svoju prirodnu lateralizaciju. Zbog toga je važno da roditelji prepoznaju razvojne faze i ne pokušavaju da „ispravljaju“ levorukost.

Kada se vidi koja je ruka dominantna?

Roditelji ne mogu da očekuju da će se dominantna ruka kod deteta jasno pokazati preko noći.

„U uzrastu od dve do tri godine deca često podjednako koriste obe ruke, što je očekivano i tipično za taj period razvoja.

Oko treće ili četvrte godine počinje jasnije da se uočava dominacija jedne strane, dok se do polaska u školu uglavnom već može videti koja je detetu dominantna ruka.“, navodi Jelena Dragović, defektolog.

Zbog toga, ukoliko dete u ranijem uzrastu čas uzima olovku levom, a čas desnom rukom, nema razloga za zabrinutost. Lateralizacija se još razvija.

Ne treba forsirati ruku koja detetu nije prirodna

Ako dete spontano pokazuje sklonost ka korišćenju leve ruke, nema razvojne opravdanosti da ga roditelji ili vaspitači primoravaju da koristi desnu.

Postoji i pojava ambidekstrija, odnosno, ljudi koji mogu podjednako dobro da koriste obe ruke za različite veštine. Kod neke dece postoji i mešovita lateralizacija, kada za pojedine aktivnosti koriste jednu, a za druge drugu stranu tela.

Sama činjenica da dete ne pokazuje potpuno jasnu dominaciju jednom rukom ne mora da znači da postoji problem. Važno je posmatrati celokupan razvoj, a ne jednu osobinu izdvojenu iz konteksta.

Da li levorukost treba prevežbavati?

Iako su se ranije često širile tvrdnje da prevežbavanje levorukosti može da izazove mucanje, probleme sa govorom ili druge razvojne teškoće, savremena literatura ne potvrđuje direktnu uzročno-posledičnu vezu između prevežbavanja levorukosti i takvih problema.

To, međutim, nije razlog da se levorukost prevežbava. Naprotiv, dete treba podržati u tome da koristi ruku koja mu je prirodno dominantna i omogućiti mu da razvija veštine na način koji mu je najprirodniji.

Kod levorukog prvaka posebno je važno prilagoditi položaj papira, sveske i šake kako bi pravilno držao olovku i imao dovoljno prostora za pisanje. Cilj nije da piše „kao dešnjak“, već da pronađe položaj koji mu omogućava pravilan i udoban hvat, dobru kontrolu olovke i preglednost napisanog.

Kada roditelj treba da se obrati defektologu?

Sama levorukost nije razlog za odlazak kod defektologa. Međutim, ukoliko se uz nejasnu ili nestabilnu dominaciju javljaju i druga razvojna odstupanja, tada ih treba posmatrati zajedno.

Teškoće u finoj motorici, koordinaciji, grafomotorici, govoru, pažnji ili obavljanju svakodnevnih aktivnosti mogu biti signal da je korisno potražiti stručnu procenu.

Zato nije potrebno paničiti ako dete sa tri godine menja ruku dok crta. 

Pogledajte video i saznajte šta je zaista deo normalnog razvoja, a kada je korisno potražiti stručni savet.

Povezane vesti