Leva ili desna ruka? Kada dete pokazuje koja mu je dominantna i treba li menjati tu naviku
Zašto dete nekad menja ruku i kada se vidi koja mu je dominantna? O levorukosti, lateralizaciji i najčešćim nedoumicama roditelja govori Jelena Dragović, defektolog.
Ilustracija; Foto: Maria Symchych/Shutterstock
14.8.2026.|9:11
Izvor: Prva TV
Podeli:
Da li treba ispravljati dete koje koristi obe ruke ili ima mešovitu lateralizaciju? Kako pomoći levorukom prvaku da pravilno drži olovku? Da li prevežbavanje levorukosti zaista može da izazove mucanje ili probleme sa govorom? I, kada je vreme da se zbog nedominacije ili drugih razvojnih odstupanja obratimo defektologu? Pitanja roditelja su brojna, a na njih je u emisiji 150 minuta odgovarala Jelena Dragović, defektolog.
Da li se levorukost uči?
Levorukost se ne uči niti dete svesno bira kojom će rukom pisati, crtati ili obavljati druge aktivnosti. Ona je deo šireg procesa neurološkog sazrevanja, na koji utiču biološki, genetski i sredinski faktori.
Dete može da nauči da određenu funkciju obavlja rukom koja mu nije prirodno dominantna, ali to ne znači da je promenilo svoju prirodnu lateralizaciju. Zbog toga je važno da roditelji prepoznaju razvojne faze i ne pokušavaju da „ispravljaju“ levorukost.
Kada se vidi koja je ruka dominantna?
Roditelji ne mogu da očekuju da će se dominantna ruka kod deteta jasno pokazati preko noći.
„U uzrastu od dve do tri godine deca često podjednako koriste obe ruke, što je očekivano i tipično za taj period razvoja.
Oko treće ili četvrte godine počinje jasnije da se uočava dominacija jedne strane, dok se do polaska u školu uglavnom već može videti koja je detetu dominantna ruka.“, navodi Jelena Dragović, defektolog.
Zbog toga, ukoliko dete u ranijem uzrastu čas uzima olovku levom, a čas desnom rukom, nema razloga za zabrinutost. Lateralizacija se još razvija.
Ne treba forsirati ruku koja detetu nije prirodna
Ako dete spontano pokazuje sklonost ka korišćenju leve ruke, nema razvojne opravdanosti da ga roditelji ili vaspitači primoravaju da koristi desnu.
Postoji i pojava ambidekstrija, odnosno, ljudi koji mogu podjednako dobro da koriste obe ruke za različite veštine. Kod neke dece postoji i mešovita lateralizacija, kada za pojedine aktivnosti koriste jednu, a za druge drugu stranu tela.
Sama činjenica da dete ne pokazuje potpuno jasnu dominaciju jednom rukom ne mora da znači da postoji problem. Važno je posmatrati celokupan razvoj, a ne jednu osobinu izdvojenu iz konteksta.
Da li levorukost treba prevežbavati?
Iako su se ranije često širile tvrdnje da prevežbavanje levorukosti može da izazove mucanje, probleme sa govorom ili druge razvojne teškoće, savremena literatura ne potvrđuje direktnu uzročno-posledičnu vezu između prevežbavanja levorukosti i takvih problema.
To, međutim, nije razlog da se levorukost prevežbava. Naprotiv, dete treba podržati u tome da koristi ruku koja mu je prirodno dominantna i omogućiti mu da razvija veštine na način koji mu je najprirodniji.
Kod levorukog prvaka posebno je važno prilagoditi položaj papira, sveske i šake kako bi pravilno držao olovku i imao dovoljno prostora za pisanje. Cilj nije da piše „kao dešnjak“, već da pronađe položaj koji mu omogućava pravilan i udoban hvat, dobru kontrolu olovke i preglednost napisanog.
Kada roditelj treba da se obrati defektologu?
Sama levorukost nije razlog za odlazak kod defektologa. Međutim, ukoliko se uz nejasnu ili nestabilnu dominaciju javljaju i druga razvojna odstupanja, tada ih treba posmatrati zajedno.
Teškoće u finoj motorici, koordinaciji, grafomotorici, govoru, pažnji ili obavljanju svakodnevnih aktivnosti mogu biti signal da je korisno potražiti stručnu procenu.
Zato nije potrebno paničiti ako dete sa tri godine menja ruku dok crta.
Pogledajte video i saznajte šta je zaista deo normalnog razvoja, a kada je korisno potražiti stručni savet.
Električni trotineti nisu igračka. Od uzrasta i obavezne kacige do pravila kretanja, Mladen Kovač iz Agencije za bezbednost saobraćaja ukazuje na šta roditelji treba da obrate pažnju pre prve vožnje.
Bake i deke su nezamenljiv deo odrastanja, ali čak i kada imaju najbolje namere, neke njihove navike mogu da izazovu nesuglasice i ozbiljno testiraju strpljenje roditelja.
Ništa ne doprinosi dobrom snu kao osećaj sveže, mirisne posteljine. Međutim, tokom letnjih meseci, visoke temperature i sparne noći uzrokuju da čaršavi i jastučnice brzo izgube svoj svež miris, čak i ako su upravo oprani.
Upotreba omekšivača je, pored obaveznog praška, u većini domaćinstava jedna od osnovnih stvari prilikom pranja veša. A preparati koji obećavaju mekšu i udobniju odeću, gotovo uvek igraju na kartu mirisa i svežine koji traju danima.
Voditeljka Prve televizije Bojana Ristivojević ugostila je u emisiji "Jutro" Branislava Jakovljavića iz Javnog akvarijuma i tropikarijuma Beograd, koji je u studio sa sobom doveo specijalnog gosta.
Veliki hit Viki Miljković, iz 1994. godine „Nikom nije lepše nego nama“ i danas se sluša sa istim žarom, a malo je poznato da se u spotu za pomenutu numeru pojavljuje član žirija „Zvezda Granda“.
Popularni pevač nastupio je u Valjevu. Tom prilikom evocirao je uspomene na taj grad, svoje prijatelje i saradnike, a govorio je i o muzici, publici, popularnosti i prošlim vremenima.
Saša Milošević Mare godinama je jedno od najpoznatijih imena domaće muzičke scene. Kao kompozitor i producent učestvovao je u stvaranju brojnih velikih estradnih hitova, ali jedna pesma zauzima posebno mesto u njegovom srcu.
Srpska pravoslavna crkva 14. avgusta obeležava Iznošenje Časnog krsta i Svete mučenike Makaveje, a ovaj datum ujedno označava i početak Gospojinskog, odnosno Velikogospojinskog posta, jednog od četiri velika višednevna posta u pravoslavnoj crkvenoj godini.
Zašto dete nekad menja ruku i kada se vidi koja mu je dominantna? O levorukosti, lateralizaciji i najčešćim nedoumicama roditelja govori Jelena Dragović, defektolog.
Da li žene zaista previše analiziraju, a muškarci teže podnose razgovore o emocijama? O ukorenjenim predrasudama govori motivacioni govornik Boris Vuku.
Litija ulicama Argostolija i ove godine je okupila stanovnike koji čuvaju sećanje na stradale i zahvaljuju Svetom Spiridonu za preživele u katastrofi koja je promenila istoriju ostrva.
Spomen-kuća i galerija u Šidu čuvaju uspomenu na jednog od najznačajnijih srpskih slikara, kao i dela i predmete koji svedoče o njegovom životu i radu.
Na atraktivnim lokacijama iznad meandara sada su uređena nova mesta za posetioce, sa kojih se pruža pogled na jedan od najpoznatijih predela Srbije. Šta donose novi vidikovci i gde se nalaze?
Efikasniji rad, bolja organizacija i lakši put do pregleda najavljeni su kao ciljevi promena u UKC Niš. Šta građani mogu da očekuju, govori direktor dr Milan Lazarević.
U maju 2026. godine Milisavu Lazareviću dijagnostikovan je redak i veoma agresivan Klatskin tumor tipa 4, uz komplikacije koje je izazvala opstruktivna žutica. Sada mu je potrebna pomoć.