Nova američka studija, obuhvatajući više od 50.000 dece uzrasta 6–17 godina, pokazuje da preterano korišćenje ekrana ne utiče samo na oči ili koncentraciju - već drastično povećava rizik od problema mentalnog zdravlja. Od poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), preko anksioznosti i problema u ponašanju, pa sve do depresije – prekomernp gledanje u ekran može biti tihi „okidač“.

Konkretno, deca koja provode četiri ili više sati dnevno pred ekranom imaju 61% veću verovatnoću da dožive depresiju, 45% veći rizik od anksioznosti, 24% veću šansu za probleme u ponašanju i 21% povećan rizik od ADHD simptoma.

„Najviše zabrinjava visoka verovatnoća depresije kod dece“, objašnjava psihijatar i medicinski direktor u Flow Neuroscience. „Iako postoje efikasni tretmani, rana intervencija kod dece je izazov, delom zbog neželjenih efekata lekova, a ne-farmakološke opcije, poput psihoterapije, često nisu dovoljno dostupne. To ostavlja decu u riziku.“

Fizička aktivnost kao super zaštita

Studija takođe naglašava da je redovna fizička aktivnost ključni faktor koji smanjuje rizik povezan sa ekranima, objašnjavajući do 39% ove veze. Neredovan ili kratak san dodatno pogoršava situaciju, pokrivajući 24% i 7% rizika, respektivno. Drugim rečima,   balans ekrana, sna i pokreta je apsolutni „game changer“.

Alarmantno je što gotovo jedno od troje dece dnevno provodi previše vremena pred ekranom, dok samo jedno od pet ostvaruje preporučenih 60 minuta fizičke aktivnosti, a tek četvrtina dece ima stabilnu rutinu spavanja.

„Najvažnije je da sada znamo kako da smanjimo rizik. Ograničavanje vremena pred ekranom, uvođenje redovne fizičke aktivnosti i dosledne rutine spavanja mogu da naprave veliku razliku, a u budućnosti nove tehnologije poput neurostimulacije mogu dodatno pomoći mladima.“

Poruka je jasna: više pokreta, bolja rutina spavanja i pametno korišćenje ekrana ključ su za mentalno zdravlje dece u digitalnom dobu.

Povezane vesti