Tragična francuska diva koju su obožavali Beograđani: Smrt ju je pratila poput sene!
U oproštajnom pismu slavne pevačice Dalide, koju su obožavali i Jugosloveni, posebno Beograđani, pisalo je: "Oprostite mi, za mene je život postao nepodnošljiv..."
Daniel Fallot/AFP/ Profimedia
3.5.2026.|12:00
Izvor: prva.rs
Podeli:
Snimila je više od hiljadu pesama na deset jezika, prodala više od 140 miliona ploča i dobila je Medalju Republike Francuske koju joj je uručio Šarl de Gol. Imala je sve - lepotu, blistavu inteligenciju, bogatstvo, slavu i brojne udvarače... Sve - osim sreće. Senka smrti nadvijala se nad njom od najranijih dana, baš kao prokletstvo.
Evo nekoliko detalja iz tragičnog života legendarne pevačice Dalide.
Sebe je doživljavala kao "ružno pače"
Jedna od najslavnijih italijansko-francuskih pevačica 20. veka Jolanda Kristina Điljoti, poznata pod umetničkim imenom Dalida, rođena je 17. januara 1933. godine u Kairu, u imućnoj italijanskoj porodici. Otac Pijetro bio je prva violina Opere u Kairu, dok je majka Đuzepina bila krojačica. Od oca je nasledila ljubav prema muzici, baš kao i njena braća Bruno i Orlando, koji je postao ugledni pariski muzički producent.
Prvi veliki uspeh postigla je filmom "Svetle oči" ("Bright Eyes") 1934, u kome je otpevala pesmu "Na dobrom brodu lizalica", koja će postati njen zaštitni znak
Ikona svetske kinematografije, legendarni Džek Nikolson ovog 22. aprila proslaviće 89. rođendan i uprkos tome što je više od pet decenija slavan, samim tim i pod refelktorima, postoje manje poznati detalji iz njegovog života
22.4.2026. 12:00
Imala je samo 10 meseci kada je dobila jaku infekciju očiju koja joj je uništila vid. Do osme godine dvaput je operisana i morala je da nosi naočare, a kako su je deca u školi ismevala, dobila je kompleks "ružnog pačeta". Zbog toga je sa 13 godina odlučila da ih ne nosi i od tada je svet posmatrala "kao mrlju".
Život joj se potpuno promenio kada je sa 19 godina pobedila na izboru za Mis Egipta. Već tada "ružno pače" je postalo labud, a njenu lepotu pimetio je i francuski reditelj Mark de Gastine, koji ju je pozvao u Pariz. Ali, njen život u prestonici Francuske bio je daleko od glamuroznog - nije imala novca, bila je usamljena i izolovana. Ipak, nije se predala, umesto da očajava, krenula je na časove pevanja i vrlo brzo je počela da peva po klubovima. Pohađala je i časove glume.
Zašto su je Jugosloveni obožavali?
Prvi singl "Madonna", snimila je 1955. godine, ali tek drugi singl "Bambino" postao je planetarno popularan i Dalidu je vinuo među zvezde - za godinu da je rasprodat u 300.000 primeraka, doneo joj je prvu zlatnu ploču i zadržao se 46 nedelja u prvih 10 francuske top-liste.
Vešto je usmeravala karijeru, šezdesetih godina je pevala tradicionalnu grčku pesmu "Darla Dirladada", a sedamdesetih snimila više albuma u disko stilu.
Ipak, kada joj je menadžer Ele Ficdžerald ponudio petnaestogodišnji ugovor u Americi, Dalida ga je odbila. Mediji su pisali da je "zvezda kakva se retko viđa" i zaista je to i bila - pevala je na 10 jezika (francuskom, italijanskom, arapskom, nemačkom, španskom, herbrejskom, grčkom, japanskom, holandskom i engleskom), punila je parisku "Olimpiju", nastupala je u "Karnegi holu"...
Nekoliko puta je posetila i Jugoslaviju, između ostalog i na prvom Festu 1971. godine, gde je održala dva koncerta. Ponovo je posetila Beograd 1969, a postoji podatak da je u srpsku prestonicu dolazila i 1974. godine (ali to nije zabeleženo u njenoj radnoj biografiji). Jugosloveni su je toliko obožavali da su ćerke često nazivali po njenom egzotičnom imenu.
Životna priča Fredija Merkjurija - jednog od najuticajnijih muzičara svih vremena.
5.8.2025. 12:00
Tokom bogate karijere objavila je 38 studijskih i četiri albuma uživo, više od 80 kompilacija pesama i više stotina singlova. Svet ju je obožavao, zabeleženo je i da je 1976. godine proglašena Ženom godine u Kanadi - iza nje na listi se našla Džeki Kenedi.
Osamdesetih je već počela sve ređe da se pojavljuje u javnosti, a u medijima se pisalo da diva prolazi kroz težak period.
Od dive do "Proklete Dalide"
Dok je svet slavio i obožavao, privatni život su joj obeležile tragedije. Prva u nizu bila je kada se ljubavna veza sa italijanskim kantautorom Luiđijem Tenkom Kistounom, sa kojim je planirala brak, završila tragično. Posle pauze u karijeri, ovaj osetljivi, impulsivni čovek pucao je sebi u slepoočnicu. Nakon što je u hotelskoj sobi pronašla nepomično telo svoje voljene, Dalida je pala u tešku depresiju. Dane je provodila gutajući tablete za smirenje, snovi su joj se pretvarali u noćne more iz kojih se budila vrišteći, nije mogla ni da jede... Gurnuta preko ivice očaja, odlučila je da krene za svojim nesuđenim mužem. Iznajmila je sobu u Savoju, istu onu u kojoj se Tenco ubio, i progutala šaku tableta. Život joj je spasila sobarica, koja je pozvala hitnu pomoć.
Foto: History and Art Collection / Alamy / Profimedia
Tri godine nakon njenog pokušaja samubistva, njen bivši suprug, umetnički direktor radija "Evropa 1" Lusijen Moris oduzeo je sebi život 1979. godine. Nedugo zatim je ostala bez majke i bliskog prijatelja, izraelskog pevača Majkla Branta, koji je, takođe, izvršio samoubistvo.
Potom jee 1983. godine njen partner Ričard Šanfre, inače poznati glumac, izvršio samoubistvo, a mediji su je zbog toliko tragedija u njenom životu nazvali "Prokleta Dalida".
Nikad više nije našla mir
Posle svih ovih tragedija, Dalida je upala u depresiju i nije uspevala da pronađe mir. Počela je da ima problema sa pamćenjem, morala je da prekine turneje zbog nove operacije oka, a kratkotrajna afera sa oženjenim doktorom završila je suzama.
Poslednji put je nastupila u Antaliji 1987. godine u maju. Samo nekoliko dana kasnije, 3. maja 1987. godine oduzela je sebi život, u 55. godini. Popila je veliku količinu tableta, a iza sebe je ostavila poruku "Život je nepodnošljiv. Oprostite mi".
Sahranjena je na Monmartru, u kom je jedan trg nazvan po njoj, a njen grob svake godine posećuju hiljade ljudi. Na mesto gde počiva Dalidino telo nalazi se kobra - egipatski simbol koji je vraća zemlji u kojoj je rođena.
Dana 14. maja 1944. godine, rođen je Džordž Volton Lukas Mlađi, poznatiji kao Džordž Lukas. Slavni reditelj, scenarista i producent je duže od četiri decenije jedno od najvećih holivudskih imena.
Na današnji dan, 8. maja 1970. godine, "Bitlsi" su objavili 12, ujedno i poslednji album "Let It Be". Tekst za naslovnu numeru napisao je Pol Makartni u spomen svojoj majci.
Sudije izvode dvoje takmičara – Negicu i Ognjena. Jedno od njih dvoje je napravilo najbolji desert, dok će se drugo pozdraviti sa daljim učešćem u najpopularnijem kulinarskom šouu.
Dok većina ljudi intelekt razvija kroz znanje ili radoznalost o svetu, postoji i poseban oblik svesti poznat kao metakognicija. Reč je o sposobnosti razmišljanja o sopstvenim mislima, što može da se smatra jednim od najvrednijih oblika inteligencije.
Pojačane strasti DANAS mogu da „ubace“ Škorpije u vrlo intenzivna dešavanja. Vodolije očekuju da saradnik ispuni obećanje, ali kako stvari funkcionišu – izgleda da ćete se načekati
U svetu modernog dejtinga, gde se emocije često mešaju sa notifikacijama, pojavio se još jedan fenomen koji na prvi pogled deluje bezazleno, ali ostavlja ozbiljne posledice.
Ovu zagonetku je osmislio Albert Ajnštajn 1930. godine, i do sada je samo dva procenta ljudi uspelo da je reši. Nema skrivenih trikova i zasniva se isključivo na logici. Usuđujete li se da probate da je rešite?
Mačke nisu slučajno poznate kao oprezne i teritorijalne životinje. Njihov instinkt preživljavanja i danas je izrazito snažan, iako većina kućnih mačaka celi život provodi u stanu.
Danas se obeležava svetski dan porodice, a udruženje roditelja prevremeno rođene dece Srbije "Mali Div" pustilo je u rad portal namenjen upravo roditeljima dece sa smetnjama u razvoju. Gošća: Vera Bikicki Ivezić, predsednica Udruženja "Mali div”.
Da li ljubav zaista može biti matematički precizna da može da stane u kalendar ili su ovakve tvrdnje samo još jedan mit koji nas tera da merimo odnos između muškarca i žene zarad lajkova? Gosti: Sofija Petković i Dušanom Blagojević, psihoterapeuti.
O sindromu hroničnog umora, putu do dijagnoze, nerazumevanju okoline i životu sa bolešću koja se ne vidi, govorila je Ina Ignjatović, pacijentkinja i predsednica Udruženja obolelih od sindroma hroničnog umora.