Da li ste spremni za sezonu virusa? Ako nemate vremena da budete bolesni, evo KAKO ćete sačuvati imunitet
Umesto da dozvolite da vas virusi slome, primenite ovih nekoliko saveta.
Ilustracija; Foto: Dragana Gordic/Shutterstock
8.12.2024.|8:06
Izvor: klix.ba/I.B.
Podeli:
Sezona prehlade i gripa je stigla, a svi znamo kako je to kad nas ujutru "iznenade" glavobolja, umor i osećaj da bismo najradije proveli ceo dan u krevetu. Međutim, život ide dalje, a posao, obaveze i svakodnevnica zahtevaju našu energiju čak i kada se osećamo slomljeno.
Stigao je hladniji period godine, a pored svih radosti koje nam donosi, tu su i neke koje nam baš nisu omiljene. Na primer, više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, koji su, nažalost, idealna podloga za širenje virusa.
Dodajte tome oslabljen imunitet zbog stresa, manjak sna i nedostatak vitamina D i jasno je zašto zimu smatramo "sezonom prehlade i gripa".
Iako su obe virusne infekcije, prehlada i grip nisu iste i zato je važno razlikovati ih.
Prehlada je obično blaža. Simptomi poput curenja nosa, suznih očiju, kijanja i glavobolje retko kad nas potpuno "obore", ali znaju biti prilično neugodni. Dobra vest je to da, uz malo brige i dodatne pažnje, prehlada obično prođe za sedam do 10 dana.
S druge strane, grip može biti znatno ozbiljniji - povišena temperatura, izražena iscrpljenost te bolovi u mišićima često nas mogu izbaciti iz svakodnevnog ritma. Grip izazivaju virusi koji mogu ozbiljno opteretiti imunološki sistem, a bez odgovarajućeg lečenja i odmora, mogu dovesti i do komplikacija poput upale pluća ili jake upale grla.
Virus može preživeti na površinama do 48 sati, što znači da su kvake, telefoni i tastature "udarne tačke" za prenošenje infekcije. Ljudi zaraženi gripom su najzarazniji dan pre nego što simptomi uopšte počnu, što objašnjava zašto se virusi tako lako šire.
Potrebno je minimalno 20 sekundi temeljitog pranja ruku kako bi se uklonili svi mikrobi i bakterije. Većina ljudi za ovu aktivnost odvoji između pet i 10 sekundi, što je nedovoljno.
Tačno je da vitamin C ne može sprečiti prehladu, ali može pomoći da simptomi kraće traju i budu blaži.
Bez obzira na to da li se borite s blažom prehladom ili ozbiljnijim gripom, važno je brzo reagovati kako biste omogućili telu da se što pre oporavi. Srećom, postoje jednostavni koraci koje možete odmah preduzeti kako biste što pre stali na noge.
Hidratacija i odmor
Važno je unositi dovoljno tečnosti i biti hidriran tokom virusa. Voda, čajevi i prirodni sokovi pomažu telu da se brže izbori s infekcijama i razblaže ih. Čaj od kamilice ili đumbira poznat je po umirujućim svojstvima, a može pomoći i protiv upalnih procesa u organizmu.
I dobar san je ključan za obnovu imuniteta, pa je najvažnije dobro se naspavati. Ne forsirajte telo i pravite kratke pauze kad god možete kako biste stekli potrebnu energiju za borbu protiv virusa.
Ilustracija; Foto: Jelena Zelen/Shutterstock
Zdrava ishrana i vitamini
Voće bogato vitaminom C, poput narandži, limuna i kivija, ojačaće imunitet. Bogato je antioksidansima koji smanjuju upale i ubrzavaju oporavak. Zatim, povrće poput brokolija, spanaća i crvene paprike, koje sadrži visoke doze vitamina, takođe igra važnu ulogu u jačanju imuniteta.
Pileća supa neće vas samo ugrejati, već služi i kao prirodni dezinficijens. Bogata je nutrijentima i pomaže u čišćenju disajnih puteva i opštem okrepljenju.
Preporučuje se i da u danima virusa, u ishranu uvrstite namirnice poput belog luka, ribe, kurkume i jogurta.
Ponekad, uprkos svim merama, simptomi prehlade ili gripa mogu ometati svakodnevne zadatke. Kada osetite da vas bolovi, groznica ili zapušen nos čine nesposobnim za funkcionisanje, važno je pronaći brz i efikasan odgovor, koji se često nalazi na policama apoteka.
Jednu od idealnih kombinacija za brzo prevazilaženje virusa nudi Lupocet Flu Forte, koji u svojim šumećim tabletama sadrži tri aktivne komponente. Paracetamol - za snižavanje temperature i ublažavanje bolova, hlorfenamin - za olakšavanje disanja, te vitamin C - koji pomaže jačanju imuniteta. Osim što blago deluje na želudac, prednost ovog leka je i što ne sadrži dekongestive, pa ga mogu koristiti srčani bolesnici, dijabetičari, astmatičari te osobe s povišenim pritiskom ili poremećajem u radu štitaste žlezde. Sve navedeno čini ga idealnim saveznikom u borbi protiv prehlade i gripa, naročito kada nemate vremena biti bolesni.
Izbegavajte stres
Iako zvuči bezazleno, stres može imati veliki uticaj na oporavak. U stanju je da oslabi imunološki sistem i učini vas osetljivijim na viruse. Zato pokušajte ostati u mirnom, opuštenom okruženju i praktikujte duboko disanje ili meditaciju kako biste smanjili stres i podržali telo u borbi protiv bolesti.
Prevencija i pravovremena reakcija ključni su za održavanje zdravlja i produktivnosti, a to naročito važi zimi, kada virusi "haraju".
Redovno pranje ruku, izbegavanje gužvi i održavanje imuniteta snažnim kroz pravilnu ishranu i hidrataciju mogu napraviti veliku razliku. U trenutku kada vas prehlada ili grip ipak sustignu, važno je znati kako reagovati, a uz pažljivo slušanje svog tela i proverena rešenja, brzo možete ublažiti simptome i oporaviti se.
Na ovaj način, sezona prehlade i gripa ne mora biti prepreka vašim svakodnevnim planovima, već samo kratka epizoda u vašem životu.
Tokom letnjih vrućina organizam mnogo brže gubi tečnost, a dehidracija se često razvija neprimetno. Mnogi veruju da je žeđ prvi znak da telu nedostaje vode, ali ono i pre toga šalje upozorenja koja se lako mogu biti zamenjena sa umorom ili iscrpljenošću.
Mislimo da smo bezbedni jer nismo na moru, a UV zraci nas prate i u gradu – na ulici, u kolima i kancelariji. Dermatolog otkriva kako da sačuvamo kožu tokom ekstremnih vrućina.
Magnezijum je jedan od najvažnijih minerala za normalno funkcionisanje tela, a mnogi ga uzimaju kao dodatak ishrani kako bi podržali zdravlje mišića, nervnog sistema i bolji san.
Ekstremno visoke temperature mogu ozbiljno da ugroze zdravlje. Zbog klimatskih promena sve češće se suočavamo sa dugotrajnim toplotnim talasima, pa je važno da organizam prilagodimo novim uslovima.
Voditeljka Prve televizije Bojana Ristivojević ugostila je u emisiji "Jutro" Branislava Jakovljavića iz Javnog akvarijuma i tropikarijuma Beograd, koji je u studio sa sobom doveo specijalnog gosta.
Veliki hit Viki Miljković, iz 1994. godine „Nikom nije lepše nego nama“ i danas se sluša sa istim žarom, a malo je poznato da se u spotu za pomenutu numeru pojavljuje član žirija „Zvezda Granda“.
Popularni pevač nastupio je u Valjevu. Tom prilikom evocirao je uspomene na taj grad, svoje prijatelje i saradnike, a govorio je i o muzici, publici, popularnosti i prošlim vremenima.
Saša Milošević Mare godinama je jedno od najpoznatijih imena domaće muzičke scene. Kao kompozitor i producent učestvovao je u stvaranju brojnih velikih estradnih hitova, ali jedna pesma zauzima posebno mesto u njegovom srcu.
Voditeljka Prve televizije Bojana Ristivojević ugostila je u emisiji "Jutro" Branislava Jakovljavića iz Javnog akvarijuma i tropikarijuma Beograd, koji je u studio sa sobom doveo specijalnog gosta.
Kultni reditelj se rodio 13. avgusta 1899. Režirao je više od 50 filmova, u 40 se pojavio kao statista, a u filmskoj umetnosti ostavio bezbroj inovacija.
Veliki hit Viki Miljković, iz 1994. godine „Nikom nije lepše nego nama“ i danas se sluša sa istim žarom, a malo je poznato da se u spotu za pomenutu numeru pojavljuje član žirija „Zvezda Granda“.
Pesme koje su obeležile jednu generaciju ponovo se slušaju pred punim tribinama, a među izvođačima koji se vraćaju na scenu je i grupa Twins. O novom talasu popularnosti devedesetih govori Neša Twins.