Tokom toplotnih talasa, održavanje hidratacije je neophodno. Međutim, postoji malo poznat, ali ozbiljan rizik: intoksikacija vodom. Ovaj fenomen se javlja kada se unese previše vode u kratkom vremenskom periodu, što opasno razblažuje elektrolite, posebno natrijum, u krvi.

Nedavni slučaj u Raund Roku, u Teksasu, dobro ilustruje ovu opasnost. Sedamdesetčetvorogodišnji muškarac je popio skoro 11 litara vode za pet sati dok je radio u bašti. Verujući da se štiti od vrućine, završio je u bolnici sa veoma opasnim simptomima: mučninom, umorom, bolom u grudima i otežanim dahom. Lekari su potvrdili da nije u pitanju srčani udar, već intoksikacija vodom, koja može dovesti do napada, cerebralnog edema, pa čak i smrti.

Problem nastaje kada ljudi piju više vode nego što njihovi bubrezi mogu da obrade. Ljudsko telo može da preradi približno jedan litar na sat, a prekoračenje ove količine uzrokuje razblaživanje natrijuma u ​​krvi, stvarajući stanje koje se naziva hiponatremija, sa simptomima u početku sličnim onima kod toplotnog udara.

Kako to izbeći i šta učiniti u slučaju ekstremne vrućine?

  • Slušajte svoje telo. Pijte vodu kada ste žedni, a ne „za svaki slučaj“. U normalnim uslovima, odraslima je potrebno između 1,6 i 3 litra dnevno, a ta brojka varira u zavisnosti od pola, težine i nivoa aktivnosti.
  • Uravnotežite tečnost i soli. Ako se mnogo znojite, zbog vežbanja ili vrućine, uz vodu dodajte so ili izotonična pića kako biste nadoknadili izgubljeni natrijum.
  • Održavajte odgovarajući ritam pijenja. Nemojte preterano piti. Vaše telo preađuje do 1 litar na sat, a prekoračenje ove granice povećava rizik od trovanja.
  • Upoznajte simptome. Konfuzija, vrtoglavica, mučnina, povraćanje i glavobolja mogu biti znaci i toplotnog udara i hiponatremije. Ako osetite ove simptome, potražite hitnu medicinsku pomoć.

Posebna pažnja za ranjive grupe - Starije osobe, sportisti, ljudi koji rade na suncu i oni koji uzimaju određene lekove (diuretike, antidepresive itd.) trebalo bi da budu pažljiviji sa unosom vode.

Povezane vesti