Mali servis se radi na 10.000 do 15.000 pređenih kilometara, a evo i od ČEGA zavisi ova brojka! A znate li KADA se servisira klima u autu? (VIDEO)
Autoserviser Đorđe Šljukić otkrio je u "Jutru" sve što treba da znate kada je održavanje automobila u pitanju.
Ilustracija; Foto: 4 PM production/Shutterstock
21.5.2025.|11:11
Izvor: Prva/J.G.
Podeli:
Iako je automobil odavno postao potreba u svakodnevnom životu, takođe je i obaveza.
Kako bi vas dobro služio, važno je da ga održavate i servisirate na vreme, čime ćete sprečiti nastanak većih kvarova, a samim tim i sačuvati novac.
Autoserviser Đorđe Šljukić bio je gost u "Jutru" i tom prilikom otkrio na šta bi vlasnici vozila trebalo posebno da obrate paženju. Jedna od stvari jeste i redovan mali i veliki servis.
- Naš je savet jednom godišnje ili na 10.000 do 15.000 kilometara. E sad, zašto na 10.000 do 15.000? Zavisi od uslova eksploatacije. Ako neko vozi izričito otvorene deonice, mnogo je manje habanje, manje je oštećenje motora, može i do 15.000 da vozi. Ko vozi gradsku vožnju, taksisti na primer ili nabavne službe, njima je 10.000 što kažu najidealnije vreme da se radi servis - kaže Đorđe i dodaje da vreme za veliki servis zavisi od preporuke proizvođača:
- Preporuke su recimo od 70-80.000 kilometara, pa na nekim vozilima i 120-150.000, na novijima, ali ta preporuka proizvođača se poštuje za prvu zamenu, znači kada je auto nov, do prve zamene. Svaka sledeća zamena, treba skratiti taj servisni interval za 10.000 do 20.000 kilometara, prosto zato što to više nije nov auto. Što vi kada ste prvi put stavili te delove, ti delovi više nisu za fabričku ugradnju, mogu oni biti i originalni, ali nisu prva ugradnja, nego prosto su zamenski i iz tog razloga se skraćuje servisni interval, za svaku sledeću zamenu zupčastog kaiša ili PK kaiša. Smanjuje se za po 10.000 do 20.000 da bi se sprečio onaj najgori efekat koji ne želimo naravno, da dođe do pucanja nekog remena, koji pravi ozbiljnu štetu na motoru.
- Na svake dve godine treba odraditi tzv. redovan servis klime. Šta to podrazumeva? Da se vozilo nakači na klima stanicu, ta klima stanica izvuče stari freon, prečisti ga, izvakumira sistem, proveri da li curi negde, dopuni na tačno željenu gramažu - ističe Đorđe i savetuje dezinfekciju klime.
Šta je još sve Đorđe savetovao, pogledajte u snimku:
Ovu zagonetku je osmislio Albert Ajnštajn 1930. godine, i do sada je samo dva procenta ljudi uspelo da je reši. Nema skrivenih trikova i zasniva se isključivo na logici. Usuđujete li se da probate da je rešite?
Šta je sve potrebno da neko postane dvojnik glavnog glumca (dubler), koji ga zamenjuje pri snimanju opasnih scena na filmu i zašto u svoje redove ne primaju one koji se ne plaše?
Mnoga istraživanja su pokazala da pribor za jelo veoma utiče na naš apetit, pa ako želite da skinete koji kilograma, uzimajte u obzir i nabavku novih tanjira i viljuški.
Dok većina ljudi intelekt razvija kroz znanje ili radoznalost o svetu, postoji i poseban oblik svesti poznat kao metakognicija. Reč je o sposobnosti razmišljanja o sopstvenim mislima, što može da se smatra jednim od najvrednijih oblika inteligencije.
Psiholozi upozoravaju da prekomerno deljenje ličnih podataka kao što su nesigurnosti ili finansije može da dovede do manipulacije, zavisti i raspada odnosa.
„Kao da ste kuvali zarad izgleda i tehnike, a ne zarad ukusa, gde je so?“, zapitao se sudija Filip, probavši Jovanino jelo, a onda se nadovezala i sudija Ljubica...
Dok većina ljudi intelekt razvija kroz znanje ili radoznalost o svetu, postoji i poseban oblik svesti poznat kao metakognicija. Reč je o sposobnosti razmišljanja o sopstvenim mislima, što može da se smatra jednim od najvrednijih oblika inteligencije.
Ukoliko ste vični u kuhinji, sigurni smo da ćete poželeti da isprobate recept čoveka koji je Srbiji doneo Mišelinovu zvezdu. Pogledajte kako se sprema „Jagnje u bašti“.