Aranđelovdan, odnosno Sabor Svetog arhangela Mihaila, jedan je od najvećih hrišćanskih praznika i jedna od najčešćih krsnih slava u srpskom narodu. Obeležava se svake godine 21. novembra po gregorijanskom kalendaru, odnosno, 8. novembra po julijanskom.

Posvećen je Svetom arhangelu Mihailu, predvodniku nebeske vojske i zaštitniku pravoslavne vere. U crkvenom kalendaru obeležen je crvenim slovom, a ove godine pada u subotu, 21. novembra, pa je slavska trpeza mrsna.

Zašto se za Aranđelovdan priprema žito?

Iako pojedini vernici smatraju da se za Aranđelovdan ne priprema žito jer je Sveti arhangel Mihailo „živi svetac“, crkveni običaj, zasnovan na Svetom predanju, nalaže da se ono služi na svakoj krsnoj slavi, bez obzira na to koji se svetitelj proslavlja.

Slavski kolač i žito neizostavni su deo obeležavanja krsne slave. Važnu ulogu imaju i vino i molitva kojom sveštenik osveštava slavske darove. Prilikom obreda lomljenja kolača, domaćin i sveštenik zajedno učestvuju u molitvi, a tradicionalni pozdrav glasi: „Hristos je među nama“, na šta se odgovara: „Jeste i biće“. Kada sveštenik nije prisutan, kolač može da preseče domaćin, odnosno otac porodice.

Otac Stevan Jovanović objašnjava i zašto je slavsko žito važno čak i na Aranđelovdan. Molitva nad žitom podseća na starozavetnu priču o proroku Danilu i trojici mladića koji su, uprkos životu u ropstvu, ostali verni svojoj veri.

Koji se običaji vezuju za Aranđelovdan?

Prema narodnom verovanju, Sveti arhangel Mihailo ponekad silazi na zemlju prerušen u putnika ili prosjaka kako bi pomogao nevoljnima. Zbog toga se smatra da na ovaj dan nikoga ne treba odbiti od kućnog praga.

Aranđelovdan je nepokretan praznik, a vernici ga obeležavaju odlaskom u crkvu, molitvom i okupljanjem porodice za slavskom trpezom. Slavski kolač, žito i sveća ostaju važni simboli ovog praznika i pravoslavne tradicije.

Više o značaju krsne slave saznajte u videu.

Povezane vesti