Tiho i gotovo neprimetno, među mladima se širi nova vrsta anksioznosti – penijafobija, strah od siromaštva ili od mogućnosti da će u nekom trenutku završiti bez finansijske sigurnosti. Nekada sporedna tema, danas je sve češće u fokusu stručnjaka, jer posledice ove pojave postaju sve vidljivije.

Generacija pod konstantnim pritiskom

Iako se termin retko koristi u svakodnevnom govoru, problem je vrlo konkretan: penijafobija je snažan, često parališući strah, koji pogađa već dovoljno opterećene mlade ljude, one koji se suočavaju sa ekonomskom neizvesnošću, društvenim pritiscima i emotivnim opterećenjima.

Ono što je nekada delovalo marginalno, danas se javlja sve češće. Penijafobija može dovesti do dugotrajnog stresa, poremećaja spavanja, problema sa ishranom, pa čak i povlačenja iz društvenog života.

Ovaj fenomen ne može se razumeti bez šireg konteksta. Posle pandemije mnogi mladi su osetili koliko je krhka finansijska sigurnost: gubitak studentskih poslova, muke oko plaćanja kirije, smanjene mogućnosti zapošljavanja… Sve to ostavilo je trag i stvorilo osećaj da stabilnost može nestati preko noći.

Pritisak je i psihološki i kulturološki. Dominantni narativi o „uspehu po svaku cenu“ dodatno podižu tenziju. Dečja psihijatrica Mari-Rouz Moro nedavno je istakla da je „trka za uspehom postala okvir za sve, kao da svaki promašaj ruši smisao celog života“.

Društvene mreže kao pojačivač straha

Instagram, TikTok i druge platforme dodatno hrane ovu anksioznost. Uglavnom se prikazuju idealizovani životi, perfektni stanovi, luksuzna putovanja, brzi profesionalni usponi. Za mnoge mlade to deluje nedostižno i stvara osećaj da su „iza drugih“ ili da ne napreduju dovoljno brzo.

Kod nekih se taj pritisak pretvara u hroničan strah da će u životu „propasti“ ukoliko ne postignu određeni materijalni standard u kratkom roku. Stalna poređenja, zajedno s pesimizmom o ekonomskoj budućnosti, čine tlo na kojem penijafobija lako raste.

Simptomi koji često ostaju skriveni

Penijafobija se ne ispoljava uvek dramatično. Ponekad se krije u sitnim navikama: preterano izbegavanje trošenja, rigidna štednja, odbijanje društvenih aktivnosti zbog „nepotrebnih troškova“, osećaj krivice pri svakoj kupovini.

U ozbiljnijim slučajevima javlja se generalizovana anksioznost, depresivne epizode, opsesivne misli i telesni simptomi poput glavobolja, nesanice, iscrpljenosti ili ubrzanog pulsa. Osećaj stalne ugroženosti otežava planiranje budućnosti i narušava svakodnevno funkcionisanje.

Kako ublažiti strah od finansijskog pada?

Nema jednostavnog rešenja, ali postoje koraci koji mogu pomoći:

Upravljanje mislima i disanjem: vežbe disanja, meditacija i kognitivni rad na preispitivanju negativnih zaključaka pomažu u smanjenju napetosti.

Distanca od poređenja: važno je podsetiti sebe da su društvene mreže često samo idealizovana verzija stvarnosti.

Poštovanje sopstvenog ritma: ne postoji univerzalni tajming za uspeh. Razvoj, učenje i napredak imaju svoj tok.

Stručna pomoć: razgovor sa psihoterapeutom može biti ključan u razumevanju izvora straha i pronalaženju strategija za njegovo ublažavanje.

Signal vremena u kojem živimo

Uspon penijafobije među mladima nije prolazni trend već upozoravajući znak. On otkriva duboko ukorenjeno nepoverenje u budućnost, strah od gubitka sigurnosti i sve teži teret društvenih očekivanja, prenosi msn.

Povezane vesti