Svetleće "glave" krase pragove kuća i dvorišta, stvarajući prepoznatljivu jesenju atmosferu. Međutim, da li ste se ikada zapitali otkud potiče ovaj običaj? Naime, ovaj popularni ritual, baš kao i cela proslava Noći veštica, svoje korene vuče iz jedne stare irske legende. Priča o bundevi, kako se često navodi, mnogo je starija od njene moderne, komercijalne verzije.

Centralni deo priče o izrezbarenim bundevama jeste legenda o čoveku po imenu Džek O'Lantern. Prema legendi, Džek je bio lukav, ali prilično zao čovek koji je uspeo nekoliko puta da prevari samog đavola. Zbog svojih greha, nakon smrti nije mogao da ode u raj, pa ga đavo, uvređen ranijim prevarama, takođe nije hteo primiti u pakao.

Osuđen da zauvek luta u tami između svetova, Džek je od đavola dobio samo jedan komad užarenog uglja kako bi mogao da se osvetli put. Da bi mu plamen duže trajao, stavio ga je u izdubljenu repu koju je nosio kao svetiljku. Tako je nastao "Jack O'Lantern" ili "Džek sa svetiljkom".

Iz ove priče u Irskoj se razvilo praznoverje da će izrezbarena repa sa svećom, postavljena ispred kuće, oterati zle duhove i duše poput Džekove. U 19. veku, irski imigranti masovno su stigli u Ameriku, donoseći sa sobom i svoje običaje. Umesto malenih repa, u novoj domovini otkrili su velike, narandžaste bundeve.

Ubrzo su shvatili da su bundeve puno lakše za dubljenje i rezbarenje, a njihova jarka boja i veličina činile su ih impresivnijim svetiljkama. Tako je bundeva zamenila repu i postala globalni simbol Noći veštica.

Praktičan razlog popularnosti bundeve je i činjenica da Noć veštica pada upravo u vreme njihove berbe, što ih čini lako dostupnima i savršenim za dekoraciju.

Danas izrezbarena bundeva simbolizuje spoj strašnog i zabavnog, stvarajući prijatan jesenji osećaj. Upravo zato u oktobru bundeve viđamo posvuda - u receptima, ukrasima i, naravno, kao svetiljke koje osvetljavaju najpoznatiju jesenju noć.

Povezane vesti