Nikada ne skrivajte produžni kabl na ovaj način: Rizik od požara je veći nego što mislite
Električni kablovi "razbacani" svuda po kući nisu lep prizor, ali stručnjaci upozoravaju da bi ovaj metod skrivanja produžnih kablova i drugih kablova mogao biti veoma opasan.
Ilustracija; Foto: Robert Petrovic/Shutterstock
28.7.2026.|7:30
Izvor: večernji.hr/Stephany Domitrović
Podeli:
Guranje produžnog kabla ispod tepiha ili nameštaja jedno je od najjednostavnijih rešenja za uredniji dom, ali stručnjaci upozoravaju da takva navika može da ima ozbiljne posledice. Dugotrajno pregrevanje i oštećenje izolacije povećavaju rizik od kratkog spoja i požara.
Gotovo svaki dom ima barem jedan produžni kabl. Broj električnih uređaja je odavno premašio broj utičnica u većini domaćinstava, pa su produžni kablovi postali gotovo neizbežni. Da ne bi poremetili ili pokvarili izgled sobe, mnogi ljudi ih kriju ispod tepiha ili nameštaja. Takvo rešenje može da deluje praktično, ali stručnjaci upozoravaju da predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik.
Njihovo povezivanje s produžnim kablom može izazvati ozbiljne posledice poput oštećenja uređaja, kratkog spoja ili čak požara. Evo koje kućne aparate nikada ne bi trebalo da uključujete na produžni kabl.
Iako je veoma praktičan, ukoliko se ne koristi pravilno, produžni kabl može biti veoma opasan.
24.10.2025. 8:06
Kada su uključeni u utičnicu, električni kablovi se prirodno zagrevaju. Da bi se toplota bezbedno raspršila, vazduh mora slobodno da cirkuliše oko njih. Kada prekrijete kabl tepihom ili prostirkom, vazduh više ne može slobodno da cirkuliše, pa se toplota zadržava oko njega. Dodajte tome težinu nameštaja ili svakodnevno hodanje po tepihu, temperatura još više raste i vremenom, izolacija može da se ošteti.
Ilustracija; Foto: New Africa/Shutterstock
Dodatna opasnost je što takva oštećenja nisu primetna ako ste kabl prekrili tepihom. Spoljni omotač kabla postepeno slabi, a ogoljene žice povećavaju rizik od kratkog spoja, strujnog udara ili požara.
Američka Komisija za bezbednost potrošačkih proizvoda objavila je podatke koji pokazuju da hiljade požara u kućama svake godine uzrokuju električni kablovi. Nepravilno instalirani produžni kablovi su jedan od faktora koji mogu povećati ovaj rizik.
Pored bezbednosnih problema, mnoge države imaju građevinske i protivpožarne propise koji zabranjuju provođenje električnih kablova ispod tepiha ili kroz pešačke staze gde mogu biti izloženi pritisku i oštećenjima. U slučaju požara, takva instalacija može predstavljati problem i kada je u pitanju osiguravajući zahtev, izveštava slashgear.
Profesionalni organizator prostora ističe da raščišćavanje nije pitanje estetike, već kvaliteta života. Organizovan prostor olakšava svakodnevicu, smanjuje napetost i vraća osećaj kontrole.
15.7.2026. 8:12
Produžne kablove i druge električne kablove možete da sakrijete na više načina, bez ugrožavanja bezbednosti sebe i članova vaše porodice. Na tržištu postoje posebni zaštitni kanali i poklopci za kablove koji se mogu postaviti duž zidova ili preko podova. Oni drže kablove na mestu, štite ih od oštećenja i omogućavaju odvođenje toplote. Drugačiji raspored nameštaja takođe može pomoći. Kauč ili komoda mogu da sakriju kabl koji vodi do lampe, dok se produžni kablovi i razvodnici mogu čuvati u dekorativnim kutijama ili korpama namenjenim za ovu svrhu. Tako će prostor ostati uredan, a kablovi neće biti izloženi nepotrebnom pritisku.
Ako često koristite više produžnih kablova jer nemate dovoljno utičnica, dugoročno gledano je bolje razmisliti o instaliranju dodatnih električnih priključaka. Sve je više uređaja koji rade na baterije ili koriste bežičnu tehnologiju, pa broj kablova u domu može značajno da se smanji.
Bez obzira na način upotrebe, produžni kabl uvek treba postaviti na mesto gde nije izložen gaženju, pritisku nameštaja ili eventualnim oštećenjima. Takva jednostavna promena može da smanji rizik od nezgoda i učiniti dom bezbednijim.
Od odnosa sa roditeljima u velikoj meri zavisi čitav unutrašnji svet deteta: slika koju gradi o sebi, način na koji doživljava druge ljude i svet oko sebe, ali i predstava o sopstvenoj vrednosti.
Većina dece nije spremna za društvene mreže pre 15. godine, a možda ni tada. Tek u srednjoj adolescenciji razvijaju se bolja sposobnost samokontrole, stabilniji osećaj sopstvenog identiteta i zrelije rasuđivanje o rizicima na internetu.
Nasledstvo često otvara pitanja, ali i porodične sukobe. Ko ima pravo na kuću ili stan? Advokat Nikola Panjković objašnjava na šta naslednici treba da obrate pažnju.
Dolazak hladnijih dana znači i promenu u nezi biljaka. Dok neke mogu da prezime na otvorenom, druge je neophodno zaštititi od niskih temperatura i premestiti u zatvoren prostor.
Iako pevačicu raduje što interesovanje za tradicionalnu muziku sve više raste, ističe da bi volela da se u modernim žanrovima ti elementi koriste s poštovanjem.
Pevačica je čak deset meseci provela u gipsu nakon što je polomila tri kosti, ali danas ne krije koliko je zahvalna što je uspela da prebrodi jedan od najtežih perioda u životu.
Pevačica Goca Lazarević, koja je nedavno svojim prvim beogradskim solističkim koncertom obeležila jubilej 50 godina karijere, na estradi je posebno prepoznatljiva po svom humoru i šalama.
Zaverenici su u prošloj epizodi The Traitors Srbija dobili neuobičajan zadatak da pred svima sastave spisak za odstrel sa tri imena i da izvrše „ubistvo će biti oči u oči“. Prvi put jedan Odani je video njihova lica...
Teške karakterne osobine i naučene navike oprostive su bez razmišljanja kad ih pripisujemo mladosti i nesigurnosti. Ali, u braku je potreban kompromis i neke stvari ne treba gurati po svaku cenu.
Od odnosa sa roditeljima u velikoj meri zavisi čitav unutrašnji svet deteta: slika koju gradi o sebi, način na koji doživljava druge ljude i svet oko sebe, ali i predstava o sopstvenoj vrednosti.
Postoji jedna čuvena fotografija Merilin Monro koja kao da pripada nekom drugom životu koji je živela. Nema glamurozne toalete, nema crvenog tepiha. Sedi na travi i čita Uliksa Džejmsa Džojsa.
Kakve posledice ostavlja odsustvo oca i da li se propušteno vreme ikada može nadoknaditi? O svemu ovome razgovaramo sa Kristinom Stanković, psihologom i Banetom Dušićem, iz Udruženja "Prvi put sa ocem".
Gosti: Ljubinka Milinčić, glavna i odgovorna urednica "Sputnjika" u Srbiji i Petar Donić, istraživač i stručnjak za digitalne tehnologije iz organizacije "Novi treći put"