Da li treba menjati temperaturu u frižideru tokom leta? Odgovor zavisi od ovih faktora
Ove metode su najsigurniji način da hrana bude sveža i bezbedna, bez obzira na godišnje doba.
Ilustracija; Foto: Danydiaz19/Shutterstock
12.7.2026.|9:50
Izvor: Magazin.hr
Podeli:
Sa dolaskom letnjih meseci, pravilno čuvanje hrane postaje prioritet. Frižideri su izloženi posebnom opterećenju, a kako spoljne temperature rastu, tako raste i zabrinutost za bezbednost hrane.
To nameće ključno pitanje: da li tokom vrućina treba menjati podešavanja frižidera? Odgovor nije jednostavan i zavisi od nekoliko faktora, a pre svega od starosti i tehnologije samog uređaja, prenosi „Southern Living”.
Koja je idealna temperatura?
Stručnjaci za bezbednost hrane i proizvođači su saglasni: temperatura unutar frižidera ne bi trebalo da pređe 4 stepena Celzijusa. Ovo je prag iznad kojeg bakterije poput salmonele i Ešerihije koli počinju brzo da se razmnožavaju, pretvarajući svežu hranu u potencijalnu opasnost.
Stručnjaci su saglasni da je malo verovatno da će se hrana u otvorenoj konzervi u frižideru pokvariti, ali ipak preporučuju da se prebaci u posude koje mogu da se zatvore.
Višak vlage u frižideru ubrzava kvarenje voća i povrća. Jednostavan kuhinjski predmet može da apsorbuje ovu vlagu i sačuva hranu svežom i hrskavom duže.
8.6.2026. 10:22
Da bi se optimalno očuvali svežina, ukus i nutritivna vrednost, preporučuje se temperaturni opseg od 1,7 do 3,3 stepena Celzijusa. Ovaj uski opseg je dovoljno nizak da značajno uspori rast mikroorganizama, a ipak dovoljno visok da spreči stvaranje kristala leda koji mogu da oštete osetljivu ćelijsku strukturu voća i povrća. Za zamrzivače, standard je jasan: minus 18 stepeni Celzijusa ili niže, što obezbeđuje bezbedno skladištenje hrane mesecima.
Kada treba da prilagodite podešavanja frižidera?
Sa dolaskom leta, sobna temperatura raste, a pri svakom otvaranju vrata frižidera ulazi topao vazduh, a razliku u temperaturi uređaj mora da nadoknadi. Mišljenja stručnjaka o ovom pitanju se razlikuju, a ispravan pristup u velikoj meri zavisi od tehnologije konkretnog frižidera.
Moderni uređaji
Većina modernih frižidera, opremljenih digitalnim displejima i naprednim senzorima, dizajnirana je da samostalno održava podešenu unutrašnju temperaturu, bez obzira na spoljašnje uslove. Njihovi kompresori će raditi češće i intenzivnije tokom vrućih dana kako bi nadoknadili gubitak hladnog vazduha.
Kod takvih uređaja, pod uslovom da ispravno funkcionišu, nema potrebe za ručnim podešavanjem. Uređaj će automatski obavljati potrebne operacije, a jedina primetna promena biće nešto češći rad kompresora. U ovom slučaju, smanjenje podešene temperature može biti kontraproduktivno, što dovodi do nepotrebnog zamrzavanja hrane na zadnjem delu frižidera i povećane potrošnje električne energije.
S druge strane, situacija je drugačija kod starijih ili jednostavnijih modela frižidera - naročito onih koji umesto digitalnog termostata koriste standardni točkić sa oznakama (obično u rasponu od jedan do pet ili sedam). Kod takvih uređaja, letnje vrućine mogu da otežaju održavanje bezbedne temperature. Zbog toga neki stručnjaci preporučuju da se tokom najtoplijih meseci termostat podesi na jedan ili dva stepena više.
Važno je znati kako tumačiti brojeve na regulatoru: veći broj obično označava jače hlađenje, odnosno nižu temperaturu. Na primer, ako je frižider tokom zime bio podešen na nivo „tri”, preporučljivo je da ga leti prebacite na nivo „četiri”.
Osiguravanje efikasnosti
Bez obzira na vrstu frižidera, podešena temperatura nije jedini faktor koji utiče na njegovu efikasnost. Nekoliko jednostavnih koraka može značajno da doprinese optimalnom radu uređaja, naročito tokom letnjih meseci.
Najpouzdaniji način za proveru stvarne temperature je upotreba termometra za frižidere. Digitalni displej prikazuje željenu temperaturu, ali ne nužno i stvarnu temperaturu u svakom delu frižidera. Za tačno očitavanje, postavite termometar u čašu vode na srednju policu i ostavite ga tamo nekoliko sati. To omogućava da se utvrdi da li stvarna temperatura odstupa od podešene.
Redovno održavanje je takođe od najveće važnosti. Prašina i prljavština koje se nakupljaju na kondenzatorskim grejačima na zadnjoj strani frižidera ometaju odvođenje toplote, primoravajući kompresor da radi jače. Preporučuje se da se frižider odvoji od zida i usisaju grejači najmanje jednom godišnje. Takođe bi trebalo da proverite stanje gumenih zaptivača na vratima; ako list papira može lako da se izvuče dok su vrata zatvorena, to ukazuje na to da je potrebno zameniti zaptivke.
Konačno, pravilna upotreba uređaja je ključna. Izbegavajte da vrata držite otvorena duže vreme. Vruću hranu uvek treba ohladiti na sobnu temperaturu pre nego što se stavi u frižider. Iako može da deluje nelogično, puniji frižider efikasnije održava hladne temperature. Ohlađene namirnice deluju kao „kompleti za hlađenje“, pomažući u održavanju stabilne, niske temperature.
Održavanje temperature frižidera ispod četiri stepena Celzijusa je neophodno za bezbednost hrane tokom cele godine. Iako moderni uređaji uglavnom ne zahtevaju sezonska podešavanja, preporučljivo je razmotriti povećanje intenziteta hlađenja za starije modele.
I pored toga što leto polako prolazi, natprosečno visoke temperature i dalje su naša svakodnevica, pa se leganiju obroci i dalje čine kao bolji izbor nego teška hrana...
Početak školske godine donosi i veći broj dece na ulicama, a Miloš Milekić iz Agencije za bezbednost saobraćaja otkriva šta roditelji treba da urade pre nego što mališane puste da sami krenu do škole.
Drvene kašike jedan su od najčešćih komada kuhinjskog pribora, a uz pravilnu negu mogu ostati u upotrebi godinama. Ipak, način na koji ih perete i čuvate može značajno uticati na njihovu trajnost.
Dobro pečenje ne zavisi samo od kvaliteta mesa. Na konačan rezultat utiču i način pripreme, temperatura pečenja, ali i nekoliko jednostavnih trikova koji mogu da naprave veliku razliku.
I pored toga što se među svetskim kuhinjama ne nalazi u samom vrhu prepoznatljivosti, grčka kuhinja ima mnogo toga da ponudi osim svima dobro poznatih jela kao što su giros, musaka ili suvlaki.
Najvažniji zadatak roditelja nije da uči umesto deteta, već da mu bude emocionalni oslonac i ohrabruje samostalnost. Gošće Jutra govorile su o pripremi deteta, ali i roditelja, za polazak u školu.
Uz jednostavan recept za mekike sa jogurtom, testo možete pripremiti unapred i čuvati u frižideru nekoliko dana, pa svaki put pržiti samo količinu koja vam je potrebna.
Ovoga puta teme su boja bebine stolice, hranjenje i dilema da li starije dete treba povući iz vrtića nakon dolaska bebe u porodicu. Gošća emisije 150 minuta je Mileva Arbutina, patronažna sestra.
Pevačica Edita Aradinović je nedavno postala mama, a sa svojim pratiocima na društvenim mrežama s vremena na vreme otkriva i kako se snalazi u novoj ulozi.
Sofija Vergara, 54-godišnja glumica najpoznatija po ulozi u seriji „Moderna porodica“ i kao članica žirija šoua „America's Got Talent“, pre glumačke karijere je planirala da krene sasvim drugim putem.
Kada je objavio „Dođeš mi u san“, Peđa Medenica nije mogao ni da pretpostavi da će pesma postati jedan od njegovih najvećih hitova. Danas broji više od 117 miliona pregleda, a pevač se kroz smeh kaje zbog jednog detalja.
Legendarna princeza Dajana od Velsa, prva supruga britanskog kralja Čarls III, tragično je nastradala na današanji dan 31. avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu.
Pevačica Edita Aradinović je nedavno postala mama, a sa svojim pratiocima na društvenim mrežama s vremena na vreme otkriva i kako se snalazi u novoj ulozi.
Početak školske godine donosi i veći broj dece na ulicama. Kako mališane pripremiti za bezbedan put do škole, razgovaramo sa Milošem Milekićem iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
Dok su se vatrogasci i nadležne službe danima borili sa požarom u Deliblatskoj peščari, pomoć je stizala sa svih strana. Među onima koji su se organizovali i stavili na raspolaganje bili su i volonteri Crvenog krsta iz Kovina.
Čak 25 dana ekipe Organizacije za traganje i spasavanje Srbije bile su rame uz rame sa vatrogascima u borbi protiv požara na Stolovima kod Kraljeva. Koji su bili njihovi zadaci i kako je izgledala akcija na terenu, govori Nađa Maletić iz OTIS-a.
O životu generala Ratka MLadića razgovaramo sa Branislavom Puhalom, nekadašnjim šefom obezbeđenja Ratka Mladića, i Milanom Jolovićem, bivšim komandantom specijalne jedinice „Vukovi sa Drine“ Vojske Republike Srpske i počasnim generalom VRS.