Da li treba menjati temperaturu u frižideru tokom leta? Odgovor zavisi od ovih faktora
Ove metode su najsigurniji način da hrana bude sveža i bezbedna, bez obzira na godišnje doba.
Ilustracija; Foto: Danydiaz19/Shutterstock
12.7.2026.|9:50
Izvor: Magazin.hr
Podeli:
Sa dolaskom letnjih meseci, pravilno čuvanje hrane postaje prioritet. Frižideri su izloženi posebnom opterećenju, a kako spoljne temperature rastu, tako raste i zabrinutost za bezbednost hrane.
To nameće ključno pitanje: da li tokom vrućina treba menjati podešavanja frižidera? Odgovor nije jednostavan i zavisi od nekoliko faktora, a pre svega od starosti i tehnologije samog uređaja, prenosi „Southern Living”.
Koja je idealna temperatura?
Stručnjaci za bezbednost hrane i proizvođači su saglasni: temperatura unutar frižidera ne bi trebalo da pređe 4 stepena Celzijusa. Ovo je prag iznad kojeg bakterije poput salmonele i Ešerihije koli počinju brzo da se razmnožavaju, pretvarajući svežu hranu u potencijalnu opasnost.
Stručnjaci su saglasni da je malo verovatno da će se hrana u otvorenoj konzervi u frižideru pokvariti, ali ipak preporučuju da se prebaci u posude koje mogu da se zatvore.
Višak vlage u frižideru ubrzava kvarenje voća i povrća. Jednostavan kuhinjski predmet može da apsorbuje ovu vlagu i sačuva hranu svežom i hrskavom duže.
8.6.2026. 10:22
Da bi se optimalno očuvali svežina, ukus i nutritivna vrednost, preporučuje se temperaturni opseg od 1,7 do 3,3 stepena Celzijusa. Ovaj uski opseg je dovoljno nizak da značajno uspori rast mikroorganizama, a ipak dovoljno visok da spreči stvaranje kristala leda koji mogu da oštete osetljivu ćelijsku strukturu voća i povrća. Za zamrzivače, standard je jasan: minus 18 stepeni Celzijusa ili niže, što obezbeđuje bezbedno skladištenje hrane mesecima.
Kada treba da prilagodite podešavanja frižidera?
Sa dolaskom leta, sobna temperatura raste, a pri svakom otvaranju vrata frižidera ulazi topao vazduh, a razliku u temperaturi uređaj mora da nadoknadi. Mišljenja stručnjaka o ovom pitanju se razlikuju, a ispravan pristup u velikoj meri zavisi od tehnologije konkretnog frižidera.
Moderni uređaji
Većina modernih frižidera, opremljenih digitalnim displejima i naprednim senzorima, dizajnirana je da samostalno održava podešenu unutrašnju temperaturu, bez obzira na spoljašnje uslove. Njihovi kompresori će raditi češće i intenzivnije tokom vrućih dana kako bi nadoknadili gubitak hladnog vazduha.
Kod takvih uređaja, pod uslovom da ispravno funkcionišu, nema potrebe za ručnim podešavanjem. Uređaj će automatski obavljati potrebne operacije, a jedina primetna promena biće nešto češći rad kompresora. U ovom slučaju, smanjenje podešene temperature može biti kontraproduktivno, što dovodi do nepotrebnog zamrzavanja hrane na zadnjem delu frižidera i povećane potrošnje električne energije.
S druge strane, situacija je drugačija kod starijih ili jednostavnijih modela frižidera - naročito onih koji umesto digitalnog termostata koriste standardni točkić sa oznakama (obično u rasponu od jedan do pet ili sedam). Kod takvih uređaja, letnje vrućine mogu da otežaju održavanje bezbedne temperature. Zbog toga neki stručnjaci preporučuju da se tokom najtoplijih meseci termostat podesi na jedan ili dva stepena više.
Važno je znati kako tumačiti brojeve na regulatoru: veći broj obično označava jače hlađenje, odnosno nižu temperaturu. Na primer, ako je frižider tokom zime bio podešen na nivo „tri”, preporučljivo je da ga leti prebacite na nivo „četiri”.
Osiguravanje efikasnosti
Bez obzira na vrstu frižidera, podešena temperatura nije jedini faktor koji utiče na njegovu efikasnost. Nekoliko jednostavnih koraka može značajno da doprinese optimalnom radu uređaja, naročito tokom letnjih meseci.
Najpouzdaniji način za proveru stvarne temperature je upotreba termometra za frižidere. Digitalni displej prikazuje željenu temperaturu, ali ne nužno i stvarnu temperaturu u svakom delu frižidera. Za tačno očitavanje, postavite termometar u čašu vode na srednju policu i ostavite ga tamo nekoliko sati. To omogućava da se utvrdi da li stvarna temperatura odstupa od podešene.
Redovno održavanje je takođe od najveće važnosti. Prašina i prljavština koje se nakupljaju na kondenzatorskim grejačima na zadnjoj strani frižidera ometaju odvođenje toplote, primoravajući kompresor da radi jače. Preporučuje se da se frižider odvoji od zida i usisaju grejači najmanje jednom godišnje. Takođe bi trebalo da proverite stanje gumenih zaptivača na vratima; ako list papira može lako da se izvuče dok su vrata zatvorena, to ukazuje na to da je potrebno zameniti zaptivke.
Konačno, pravilna upotreba uređaja je ključna. Izbegavajte da vrata držite otvorena duže vreme. Vruću hranu uvek treba ohladiti na sobnu temperaturu pre nego što se stavi u frižider. Iako može da deluje nelogično, puniji frižider efikasnije održava hladne temperature. Ohlađene namirnice deluju kao „kompleti za hlađenje“, pomažući u održavanju stabilne, niske temperature.
Održavanje temperature frižidera ispod četiri stepena Celzijusa je neophodno za bezbednost hrane tokom cele godine. Iako moderni uređaji uglavnom ne zahtevaju sezonska podešavanja, preporučljivo je razmotriti povećanje intenziteta hlađenja za starije modele.
Kada vam se čini da se radijatori izuzetno sporo zagrevaju, uzrok možda uopšte nije u samom sistemu grejanja. Stručnjaci za energetiku ističu da problem često može biti u rasporedu nameštaja oko njih.
Papirni ubrusi su praktični, brzo upijaju tečnost i deo su gotovo svakog domaćinstva. Ipak, na nekim površinama mogu da naprave više štete nego koristi...
Držanje mobilnog na noćnom stočiću deluje praktično i bezbedno – uređaj je uvek nadohvat ruke, alarm zvoni na vreme, a najnovije poruke možete proveriti bez ustajanja iz kreveta, ali da li je to tako?
Kamenac i mineralne naslage na mrežici slavine problemi su sa kojima se suočava gotovo svaki vlasnik kuće. Vremenom, protok vode postaje neravnomeran, a slavina može početi da prska ili ispušta čudne zvukove tokom upotrebe.
U samom finalu prve emisije domaćeg izdanja najvećeg svetskog takmičenja talenata neočekivano se pojavio hor koji nije ni izašao na binu, a dobio je ogroman aplauz i čestike i do Plavog orkestra.
Pevačica Marija Šerifović podelila je sa pratiocima na Instagramu iskustvo koje će, po svemu sudeći, dugo pamtiti. Ona se popela na vrh vulkana Batur na Baliju, a izazov koji je u početku delovao gotovo nemoguće pretvorio se u važnu životnu lekciju.
Kome predstoje važni susreti, ko bi trebalo da bude oprezniji sa novcem, a ko da više pažnje posveti zdravlju? Vladimir Vlajić donosi nedeljni horoskop za sve znakove Zodijaka.
Neki ljudi jednostavno ne mogu da prestanu da razmišljaju o budućnosti. Dok drugi žive u trenutku i rešavaju probleme tek kada se pojave, oni unapred zamišljaju šta bi sve moglo da pođe po zlu.
U samom finalu prve emisije domaćeg izdanja najvećeg svetskog takmičenja talenata neočekivano se pojavio hor koji nije ni izašao na binu, a dobio je ogroman aplauz i čestike i do Plavog orkestra.
Iako su godine tu, vedrina, energija i pozitivan pogled na život ne moraju da nestanu s vremenom. Upoznajte Nenu Šantić, penzionerku koja pokazuje da mladost duha ne poznaje granice.
Koliko dugovečnost zavisi od genetike, a koliko od ishrane, sna, stresa i svakodnevnih navika? O tome govore Vladimir Gašić, molekularni genetičar, i Goran Popović, kardiolog.
Miloš Gašić iz Kuršumlije, koji će krajem novembra proslaviti 101. rođendan, pred sudom je zastupao stranke sve do 99. godine. Kako danas provodi penzionerske dane i šta smatra receptom za dugovečnost, otkriva najstariji advokat u Srbiji.
Toplo vreme i temperature iznad proseka još traju, ali kada možemo da očekujemo zahlađenje i prve snežne padavine i u gradovima? Vremensku prognozu za naredni period otkriva prognostičar Ivan Ristić.
Dramsko-muzički prikaz koji osvetljava životni put, delo i duhovno nasleđe velikog naučnika Mihajla Idvorskog Pupina biće izveden 17. oktobra u Požegi. O značaju projekta govori Ivana Ivanović, autorka projekta „Gusle – jedna žica Pupinovog znanja“.