Jedno od najčešće postavljanih pitanja u spavaćoj sobi pokazalo se i kao jedno od najgorih, upozoravaju žene. Stranica za se*sualnu edukaciju OMGYES sprovela je istraživanje na 20.000 žena i otkrila da pitanja poput "Jesi li blizu?" ili "Hoćeš li uskoro svršiti?" mogu u trenutku zaustaviti put prema vrhuncu. Stručnjaci su takvu situaciju opisali kao "lose-lose", odnosno onu u kojoj niko ne dobija, jer pitanje, iako često postavljeno iz dobre namere, skoro uvek postiže suprotan efekat i deluje kao "ubica orgazma".

Iako muškarci takvim pitanjem možda traže potvrdu da sve rade kako treba ili žele uskladiti sopstveni vrhunac, stručnjakinja za se*s Anabel Najt tvrdi da ono "unosi pritisak u pogrešnom trenutku". Umesto da osobi dopusti da ostane uronjena u osećaj povezanosti, prebacuje njen fokus na performans i tajming. "Kod mnogih žena uzbuđenje se gradi postupno i zahteva osećaj sigurnosti i prostora, pa se pitanje 'jesi li blizu' može doživeti kao požurivanje, a ne kao podrška u njihovom sopstvenom ritmu", objasnila je Najt za Metro.

Čak i ako je potpuno nenamerno, Najt smatra da se pitanje može protumačiti kao znak nestrpljenja. Jedna žena koja je učestvovala u istraživanju to je slikovito opisala poređenjem s masažom. "Znate onaj osećaj kad vas neko masira, u početku je lepo, ali nakon nekog vremena počnete razmišljati 'jesu li mu se ruke umorile?', 'trebam li sada zahvaliti?'. I za to vreme zapravo ne osećate užitak masaže", rekla je. "To se meni događa s orgazmom. Sve dok nisam imala partnera koji je bio toliko entuzijastičan oko pružanja zadovoljstva da sam znala da se ne umara ili ne želi da je gotovo." Takvo preispitivanje sopstvene izvedbe umesto prepuštanja osećajima poznato je i kao "spektatorstvo".

Najt je dodala da bi orgazam trebalo da bude putovanje, a ne odredište. Zbog pritiska, neke žene mogu početi previše razmišljati, izgubiti zamah ili se osećati dovoljno pritisnuto da se potpuno isključe. Prema takozvanom "Dual Control" modelu se*sualnog odgovora, mozak ima i "gas" (uzbuđenje) i "kočnicu" (inhibicije), a pitanja o vremenu deluju upravo kao snažna kočnica. "To čak može dovesti do lažiranja orgazma, jednostavno kako bi se taj pritisak smanjio", zaključila je Najt.

Umesto stvaranja pritiska, Najt savetuje partnerima da se usredsrede na opuštanje žene, jer "kada postoji pritisak, telo može preći u napetije ili samosvesnije stanje". Umesto pitanja je li blizu, mnogo je bolje isprobati alternative usmerene na proces, poput "Sviđa li ti se ovo?" ili "Želiš li da nastavim ovako?". Takav pristup održava tok bez nametanja roka, što je u skladu s rastućim trendom koji podstiče parove da intimnost odvoje od metrike izvedbe i fokusiraju se na senzualno iskustvo, a ne isključivo na orgazam kao konačni cilj.

Na to se nadovezuje i kolumnista za veze Trejsi Koks, koja ističe da "većina terapeuta veruje da pridajemo previše važnosti orgazmima". U svojoj kolumni za "Daily Mail", Koksova je navela da zabrinutost oko svršavanja stvara "bespotrebnu anksioznost", zbog čega "toliko parova nepotrebno brine". Ta anksioznost dodatno produbljuje takozvani "orgazamski jaz", statističku činjenicu koja pokazuje da žene u heteroseksualnim odnosima doživljavaju orgazam znatno ređe od muškaraca.

Koksova je takođe podsetila da na libido utiču i brojni drugi životni faktori. "Većina ljudi prihvata da je želja najveća na početku veze i da opada što smo duže s nekim. Ali zaboravljaju na sve ostale faktore koji na nju utiču", rekla je. Očigledni prigušivači libida su stres, zdravstveni problemi, trudnoća, roditeljstvo i finansijske brige. U osnovi, sve što negativno utiče na naše živote može smanjiti želju za se*som, jer većina ljudi treba biti srećna i zadovoljna sobom i partnerom kako bi bila raspoložena za intimu.

Povezane vesti