U oktobru 2025. godine, Hugo i Ros Tarner započeli su pionirsku ekspediciju na Himalaje kako bi istražili jedan od najmisterioznijih događaja u istoriji planinarstva: sudbonosnu ekspediciju Džordža Melorija i Sendija Irvina na Mont Everest 1924. godine.

Blizanci Tarner popeli su se na vrh Mere (6.476 metara), najvišu planinu u Nepalu namenjenu trekingu, koristeći je kao kontrolisani poligon za testiranje na velikoj nadmorskoj visini. Bio je to deo jedinstvene ekspedicije koja spaja naučna istraživanja sa novim pogledom na jednu od najtrajnijih misterija u istoriji planinarstva.

Da li su Džordž Melori i Sendi Irvin uspeli da stignu do vrha Mont Everesta? I koliko su odeća i oprema koje su koristili pre više od 100 godina zaista bile kvalitetne i pouzdane? Odgovor donosi emisija Galileo.

Foto: Prva TV Printscreen

Oprema kao iz vremeplova

Hugo je nosio pažljivo osmišljene replike odeće i opreme iz ekspedicije na Everest iz 1924. godine. Među njima su bili vuneni odevni predmeti ručno šiveni u norveškoj kompaniji Devold, kao i replike Melorijevih čuvenih planinarskih čizama, izrađene po meri, prvi put u istoriji. Britanski proizvođač obuće Crockett & Jones rekonstruisao je čizme do najsitnijih detalja, uključujući i posebno izrađen gornji deo za koji se pretpostavlja da ga je sam Melori dodao kako bi čizme bile otpornije na vodu.

Ros je, s druge strane, nosio najsavremeniju opremu za velike nadmorske visine britanskog brenda Montane. Njihova oprema pružila je upečatljiv vizuelni prikaz svega što se promenilo u svetu planinarstva tokom jednog veka.

Blizanci se popeli zajedno, stručnjaci beležili kako tela reaguju

Braća su se zajedno popela na vrh Mere, dok su istraživači pomno pratili njihove fiziološke reakcije. Cilj je bio da se ispita kako istorijska oprema utiče na održavanje telesne temperature, nivo kortizola, hormona povezanog sa stresom, i kognitivne sposobnosti u uslovima ekstremnog opterećenja.

Ova jedinstvena ekspedicija realizuje se u saradnji sa Laboratorijom za ekstremne uslove Univerziteta u Portsmutu, poznatom po istraživanju granica ljudskih sposobnosti u surovim okruženjima.

Tokom ekspedicije prikupljani su podaci o fiziološkim reakcijama blizanaca u realnom vremenu, uključujući telesnu temperaturu, kognitivne sposobnosti, nivo kortizola, spretnost i izdržljivost odeće. Ovi podaci pružiće retku priliku za poređenje i bolje razumevanje toga u kojoj meri je oprema mogla da utiče na Melorijeve šanse za preživljavanje i osvajanje vrha Everesta 1924. godine.

Eksperiment počeo i pre ekspedicije

Prva testiranja odeće u laboratoriji za ekstremne uslove Univerziteta u Portsmutu ukazala su na razlike u toplotnim karakteristikama replika Melorijevih čizama i sistema slojevitog oblačenja u odnosu na savremenu opremu.

Sprovedena su dva testa. Prvi je obavljen u rashladnoj komori na temperaturi od minus 25 stepeni Celzijusa. Svaki od blizanaca proveo je 20 minuta stojeći u mestu, dok su istraživači prikupljali podatke o temperaturi.

Drugi test održan je u prostoriji sa kontrolisanom temperaturom od 12 stepeni Celzijusa, ovog puta dok su oba blizanca bila fizički aktivna. I tokom ovog testa kontinuirano su prikupljani podaci o temperaturi, stoji na njihovom sajtu.

Foto: Prva TV Printscreen

Reč-dve o braći Tarner: Jači zajedno

Hugo i Ros, poznati i kao blizanci Tarner, pomažu ljudima da bolje upoznaju svet koristeći nove tehnologije i avanture sa jasnim ciljem. Oni pripadaju novoj generaciji avanturista koji pomeraju granice primene savremenih, održivih tehnologija na kopnu, u vazduhu i na moru, navodi se na njihovoj zvaničnoj internet stranici.

Zajedno su preveslali Atlantski okean, stigli do više polova nepristupačnosti, pokrenuli putovanje električnim vozilom od Londona do Šangaja, razvili i testirali električnu jahtu na vodonični pogon tokom plovidbe Atlantikom, a nedavno su postavili i svetski rekord u visini leta na tandemskom električnom paramotoru.

Istraživanje sa ciljem

Hugo je sa 17 godina, nakon nesreće prilikom skoka u vodu, slomio vrat i zamalo ostao paralizovan. Među snažnim emocijama koje su usledile rodila se i odlučnost da braća slede svoju strast prema istraživanju i avanturama, oslanjajući se na tri ključne vrednosti: svrsishodnost, otkrivanje nepoznatog i zajedništvo u svemu što rade.

Otkrivanje nepoznatog

Njihov pionirski duh omogućio im je da, uz pomoć novih tehnologija, otkriju i dokumentuju neka od poslednjih neistraženih mesta na planeti.

Takođe su se u više navrata međusobno nadmetali u uporednim izazovima i istraživanjima, preispitujući naše dosadašnje razumevanje različitih tema, od ishrane i fizičke spremnosti do odeće i opreme za boravak na otvorenom.

Povezane vesti