Šta treba da uradite AKO SRETNETE DEMENTNU OSOBU na ulici? Socijalni radnik iz klinike "Dr Laze Lazarevića": Ne zadržavamo je ako nije agresivna (VIDEO)
Nakon objave kreatorke digitalnog sadržaja Tijane Mandić na društvenim mrežama da je pomogla dementnoj ženi iz Subotice, javnost ne prestaje da priča o položaju dementnih osoba u našem društvu.
Ilustracija Foto: gorid photo/Shutterstock
8.8.2024.|10:55
Izvor: Prva TV/A.B.
Podeli:
Gost "150 minuta" bila je upravo Tijana koja je sa gledaocima Prve podelila iskustvo koje je doživela pre nekoliko večeri kada je na ulicama Vračara srela ženu kako dezorijentisano hoda. Tijana je, kako priča, pozvala policiju koja je nepoznatu ženu preusmerila u kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" na osnovni lekarski pregled.
Za to vreme, Tijana je uspela da stupi u kontakt sa ćerkom dementne žene na Fejsbuku.
To je bio povod da se u emisiji "150 minuta" bavimo položajem dementnih osoba u društvu, procedurama koje dementne osobe moraju da prođu kada ih prolaznici pronađu na ulici, a saznali smo i savete koje možemo da primenimo ukoliko sretnemo dementnu osobu.
"Osobu koja uđe u kliniku "Dr Laza Lazarević" pregleda naš lekar specijalista opšte prakse. Nakon pregleda i propisivanja terapije, mi pozivamo centar za socijalni rad, jer demencija nije indikacija za prijavu u našu ustanovu. Uključuje se socijalna služba koja stupa u kontakt sa porodicom pacijenta", objašnjava Jelena Anđelković iz Klinike za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević".
Samo u slučaju da je demencija praćena agresivnošću, lekari iz klinike zadržavaju pacijenta.
Da li nepoznati prolaznik ima pravo da se raspituje o dementnoj osobi koju je prethodno pronašao na ulici, u slučaju da porodica još uvek nije pronađena i šta još mi, kao prolaznici, možemo da učinimo kako bismo pomogli u ovakvim situacijama, detaljnije u nastavku:
Posle 30. godine, veliki broj muškaraca počinje da gubi kosu i da ima problema sa retkim i slabim dlakama. To je ozbiljan problem za mnoge, jer muškarci na taj način gube samopouzdanje i prestaju da rade na sebi.
Kada se spomene povišen holesterol, prva asocijacija obično su masno meso, pržena hrana i jaja. Ipak, na vrednosti masnoća u krvi ne utiče samo ono što je očigledno masno...
Dok su doktori decenijama merili obim struka i računali indeks telesne mase, nova istraživanja otkrivaju da debljina vrata može da bude mnogo direktniji pokazatelj rizika za ozbiljne bolesti.
Udruženje „Žena uz ženu“ pokreće mobilni „Paviljon zdravlja i znanja“, koji će ženama, posebno mlađim od 45 godina, omogućiti preglede, edukaciju i savete o prevenciji.
Kada putujemo, često pažljivo biramo šta ćemo obući, ali postoje komadi garderobe koje bi ipak trebalo ostaviti kod kuće. Razlog za to prilično je neprijatan.
Mnogi od nas svakodnevno koriste slušalice – bilo na putu do posla, tokom vežbanja ili jednostavno da blokiramo buku u javnom prevozu. Ipak, koliko god da su korisne, česta upotreba slušalica može biti štetna za naše zdravlje, ako ne budemo pažljivi.
Snežana Đurišić sve češće od mlađih kolega dobija kompliment da je prava „estradna majka“, a pevačica je sada otkrila zbog čega joj upravo taj nadimak toliko prija.
U eri kada se mladost kupuje na klinikama estedske hirurgije, a harizma pegla filterima, pevačica Ekstra Nena dokazuje da se najbolji „fejslift“ krije u stavu.
Gostujući u emisiji „Grand Specijal“, Vesna je otkrila kako Dragana i Siniša najviše vole da razgovaraju o zdravstvenim problemima i bolestima, što su i oni potvrdili.
Nova nedelja donosi zanimljive astrološke prognoze. Device mogu da se zaljube, Vage planiraju zajednički život, a šta očekuje ostale znakove otkriva astrolog Vladimir Vlajić.
Posle 30. godine, veliki broj muškaraca počinje da gubi kosu i da ima problema sa retkim i slabim dlakama. To je ozbiljan problem za mnoge, jer muškarci na taj način gube samopouzdanje i prestaju da rade na sebi.
Snežana Đurišić sve češće od mlađih kolega dobija kompliment da je prava „estradna majka“, a pevačica je sada otkrila zbog čega joj upravo taj nadimak toliko prija.
Ima ih svuda — po fasadama zgrada, balkonima, garažama, pa čak i u stanovima i kućama. Iako sezona smrdibuba počinje već u proleće, njihov broj u urbanim sredinama naglo raste tek u jesen, kada traže toplo sklonište.