Šta nas sve može zateći u seniorskoj dobi i kako prevenirati brojna stanja?
Organizam neumitno s godinama slabi. Brojne funkcije koje se u mladosti i zrelijem dobu podrazumevaju, zalaskom u neke srednje godine i kasnije mogu postati pravi izazov.
Foto: Viktoriia Hnatiuk/Shutterstock
10.5.2024.|9:02
Izvor: PR
Podeli:
Takođe su često i prepreka za uredno svakodnevno funkcionisanje.
Isto se odnosi i na zdravlje, ne samo funkcionisanje, već i na fizičko i na mentalno stanje. Redovni pregledi, uredan način života, život sa što manje stresa, balans u svemu, samo su osnovna prevencija za većinu bolesti i psiho-fizičkih stanja. Ono što sve češće pogađa osobe u seniorskoj dobi jesu demencija, nesnosne migrene, problemi sa prostatom. Kako ih prepoznati i na koje načine preduprediti probleme ove vrste?
Šta je demencija i kako izgleda prevencija?
U decenijama iza nas demencija je bila termin koji se nije upotrebljavao često kao što je to slučaj danas. Sve veći broj pacijenata u nekim zrelijim godinama suočava se sa problemom prestanka urednog rada kognitivnih funkcija koje su praćenje zaboravljanjem, gubljenjem samostalnosti i neretko identiteta. Sve ovo se u medicini označava kao demencija ili dementno stanje u kojem osoba biva izraženo zaboravna, neumešna da obavi svakodnevne, pa i najjednostavnije aktivnosti poput načina obavljanja fizioloških potreba, a u svemu tome se gube svest o sopstvenom identitetu i znanju o okolnom svetu. U zavisnosti od vrste demencije i stadijuma bolesti zavisi i tretman lečenja od strane lekara specijalista.
Međutim, mnogo važnije je da svaka osoba ima zdrav odnos prema prevenciji kada je demencija u pitanju. Na prvom mestu, prevencija je u fizičkoj aktivnosti, kao što su trčanje, pešačenje, plivanje, posebno urađeni u prirodi. Aktivnosti poput pletenja, rešavanja ukrštenica, čitanja i izgovaranja brzalica, sviranje instrumenata, čuvaju kognitivne funkcije takođe. Uz sve ovo, kao i za većinu drugih stanja, bitna prevencija jesu balansirana ishrana i redovan san u toku noći. Na taj način demencija ima potpuno smanjene šanse za pojavu.
Lečenje migrene i da li je moguće?
Foto: Ground Picture/Shutterstock
Migrene predstavljaju stanje koje u ogromnoj meri narušava svakodnevno uredno funkcionisanje i obavljanje i najbanalnijih funkcija i obaveza. Karakteriše ih snažan, pulsirajući bol, uglavnom na jednoj strani glave, a sam napad može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Uzroci su brojni, od genetskih, preko uticaja faktora sredine, pa sve do hormonalnih i drugih. Ono zbog čega se javljaju kod starijih pacijenata ili napadi postanu jači jesu promene u statusu hormona.
Lečenje migrene je svakako moguće, ali i obavezno, kako bi se kvalitet života održao na potrebnom i dobrom nivou, čak i onda kada dođe do pojave migrene. Najbolji način za lečenje migrene jeste kombinacija komplmentarne i alternativne medicine, te brojnih tehnika opuštanja organizma i same psihe. Važno je pratiti i otkrivati sve pokretače napada, zbog čega je lečenje migrene lakše sprovoditi i pronalaziti tehnike koje i medicina i alternativni „putevi“ nude, a samim tim se onda može i preventivno delovati.
Muški problemi: operacija prostate
Dok se migrena u zrelijem dobu najčešće javlja kod žena, kod muškaraca se stvaraju drugi problemi i to u vezi sa prostatom. Neretko je potrebna i operacija prostate kako bi se problem otklonio. Kao polna žlezda, prostata je s godinama podložna brojnim oboljenjima, kao što je prostatitis, benigna hiperplazija prostate, ciste na prostati, ali i rak ove žlezde. Prevencija je, kao i uvek, nešto što dovodi do urednog funkcionisanja i uglavnom izbegavanja svih ovih stanja i oboljenja. Međutim, kada dođe do ozbiljnijih problema, operacija prostate je jedini način da se zdravstveni, ali i problem funkcionisanja, kao što su bol otežano mokrenje, reši.
Posle 30. godine, veliki broj muškaraca počinje da gubi kosu i da ima problema sa retkim i slabim dlakama. To je ozbiljan problem za mnoge, jer muškarci na taj način gube samopouzdanje i prestaju da rade na sebi.
Kada se spomene povišen holesterol, prva asocijacija obično su masno meso, pržena hrana i jaja. Ipak, na vrednosti masnoća u krvi ne utiče samo ono što je očigledno masno...
Dok su doktori decenijama merili obim struka i računali indeks telesne mase, nova istraživanja otkrivaju da debljina vrata može da bude mnogo direktniji pokazatelj rizika za ozbiljne bolesti.
Udruženje „Žena uz ženu“ pokreće mobilni „Paviljon zdravlja i znanja“, koji će ženama, posebno mlađim od 45 godina, omogućiti preglede, edukaciju i savete o prevenciji.
Kada putujemo, često pažljivo biramo šta ćemo obući, ali postoje komadi garderobe koje bi ipak trebalo ostaviti kod kuće. Razlog za to prilično je neprijatan.
Mnogi od nas svakodnevno koriste slušalice – bilo na putu do posla, tokom vežbanja ili jednostavno da blokiramo buku u javnom prevozu. Ipak, koliko god da su korisne, česta upotreba slušalica može biti štetna za naše zdravlje, ako ne budemo pažljivi.
Snežana Đurišić sve češće od mlađih kolega dobija kompliment da je prava „estradna majka“, a pevačica je sada otkrila zbog čega joj upravo taj nadimak toliko prija.
U eri kada se mladost kupuje na klinikama estedske hirurgije, a harizma pegla filterima, pevačica Ekstra Nena dokazuje da se najbolji „fejslift“ krije u stavu.
Gostujući u emisiji „Grand Specijal“, Vesna je otkrila kako Dragana i Siniša najviše vole da razgovaraju o zdravstvenim problemima i bolestima, što su i oni potvrdili.
Nova nedelja donosi zanimljive astrološke prognoze. Device mogu da se zaljube, Vage planiraju zajednički život, a šta očekuje ostale znakove otkriva astrolog Vladimir Vlajić.
Posle 30. godine, veliki broj muškaraca počinje da gubi kosu i da ima problema sa retkim i slabim dlakama. To je ozbiljan problem za mnoge, jer muškarci na taj način gube samopouzdanje i prestaju da rade na sebi.
Snežana Đurišić sve češće od mlađih kolega dobija kompliment da je prava „estradna majka“, a pevačica je sada otkrila zbog čega joj upravo taj nadimak toliko prija.
Ima ih svuda — po fasadama zgrada, balkonima, garažama, pa čak i u stanovima i kućama. Iako sezona smrdibuba počinje već u proleće, njihov broj u urbanim sredinama naglo raste tek u jesen, kada traže toplo sklonište.