Obeležen je Svetski dan borbe protiv hipertenzije, koji smo dočekali sa podatkom da skoro polovina odraslih živi sa visokim pritiskom, da je među obolelima sve više mladih, i da oko 30 odsto svih smrtnih slučajeva u svetu uzrokuju kardiovaskularne bolesti.

Stoga, nije ni čudo što se za povišeni pritisak kaže da je "tihi ubica", a kako da na vreme reagujemo, koji su uzroci stalno visokog pritiska, a koji povremenih skokova i šta je opasnije objasnio je u "Jutru" kardiolog i pomoćnik ministra zdravlja prof.dr Nebojša Tasić. 

- Hipertenzija nije samo bolest, ona je i bolest i faktor rizika. Sama po sebi daje i simptome kada se razvije, kao što su glavobolja, vrtoglavica, nesvestica, ali je vrlo često i najčešće tiha, faktor rizika koji uništava naše krvne sudove - kaže profesor i dodaje:

- Zato i kažem svim stanovnicima Srbije, prvo morate redovno meriti krvni pritisak. Zašto? Zato što je jednostavno, bezbolno, neinvanzivno.

Koliko često treba meriti krvni pritisak?

- Treba poslušati savet lekara. Broj merenja, vreme merenja zavise najviše od toga koliko godina imate, da li imate neka pridružena oboljenja. Međutim, ono što sam siguran je da je par puta nedeljno vrlo korisno meriti krvni pritisak, bez obzira na vaš uzrast. Naravno, mlađe osobe, od 18. godine, pa na dalje bi trebalo to da rade ređe, dok starije osobe, ljudi preko 40. godine, po meni to treba da rade sigurno nekoliko puta nedeljno, pri čemu starije osobe, preko 60 godina zaista to treba da rade svaki dan - navodi kardiolog i ističe:

- Jedno merenje ne mora da znači da li imate ili nemate povišen krvni pritisak. Krvni pritisak varira tokom dana i noći, on je u različitim vrednostima i varira kod svake osobe.

Šta je povišen krvni pritisak?

- Danas se hipertenzijom smatra pritisak preko 140 sa 90, ali to nije vrednost koju izmerite jednom tokom dana, pa kažete ja imam hipertenziju - priča lekar, a šta je zapravo važno za dijagnozu i šta je još imao da otkrije, pogledajte u snimku:

Povezane vesti