Ako sanjate o tome da jednog dana imate dve bebe u krevecu, važno je znati da tu glavnu ulogu ipak igra genetika i – malo sreće. Ipak, postoje neki faktori koji mogu povećati verovatnoću za prirodno začeće blizanaca.

Najpoznatiji „krivac” je porodična sklonost. Ako je vaša baka imala blizance, postoji mogućnost da u porodici postoji sklonost ka rađanju dvojajčanih blizanaca. Ne nasleđuju se blizanci direktno, već osobina zbog koje žena ima veću šansu da tokom jednog ciklusa oslobodi dve jajne ćelije. Ako se obe oplode, rezultat mogu da budu dvojajčani blizanci.

Ilustracija; Foto: Leka Sergeeva/Shutterstock

Zato nije neobično da se blizanci češće pojavljuju u nekim porodicama. Ova sklonost može da se prenosi generacijama, čak i preko muškaraca koji je mogu preneti svojim ćerkama.

Sa druge strane, kod jednojajčanih blizanaca takva povezanost nije potvrđena. Pošto se njihov broj gotovo ne menja bez obzira na rasu ili mesto gde ljudi žive, veruje se da oni nastaju spontano.

Foto: lev radin/Shutterstock

Poznato je da je supruga Rodžera Federera, Mirka, rodila dva para blizanaca: ćerke Šarlin i Milu 2009. a pet godina kasnije i sinove Lea i Lenija. 

Godine i gojaznost povećavaju šanse da dobijete blizance?!

Godine takođe mogu igrati ulogu. Žene u kasnim tridesetim i četrdesetim godinama imaju nešto veću šansu za blizanačku trudnoću, jer hormonske promene pred menopauzu ponekad mogu podstaći oslobađanje više jajnih ćelija.

I neke telesne karakteristike povezuju se sa većom učestalošću blizanaca – istraživanja su pokazala da se blizanci nešto češće javljaju kod visokih žena i žena sa višim indeksom telesne mase (BMI iznad 30). Ipak, to nikako nije poziv da se neko goji „za blizance” – zdrava trudnoća je uvek najvažnija.

Tu su i prethodne trudnoće – žene koje su već rađale, naročito one koje imaju više dece, imaju nešto veće šanse da dobiju blizance.

Ilustracija; Foto: Agarianna76/Shutterstock

Zanimljivo je i da se u nekim istraživanjima pominje veza između ishrane i blizanaca. Kod pojedinih afričkih naroda koji tradicionalno jedu mnogo jama, odnosno, divljeg krompira, primećena je veća stopa blizanačkih trudnoća, dok su neka istraživanja povezala i konzumiranje mlečnih proizvoda sa nešto većom verovatnoćom. Nauka, međutim, još nema konačan odgovor po ovom pitanju.

Dakle, nema čarobnog recepta za dve bebe odjednom (iako bi mnogi budući roditelji voleli da postoji). Genetika, godine, telo i priroda ponekad udruže snage – a rezultat može biti dvostruka radost.

Sve više blizanaca zahvaljujući lečenju neplodnosti i vantelesnoj oplodnji

Poslednjih decenija sve češće čujemo da stižu blizanci, a ponekad i trojke ili četvorke. Jedan od razloga za to je napredak medicine i sve uspešnije lečenje neplodnosti. Hormonske terapije mogu da podstaknu sazrevanje više jajnih ćelija u jednom ciklusu, čime se povećava mogućnost da dođe do višeplodne trudnoće.

Ilustracija; Foto: Semmick Photo/Shutterstock

Sličnu ulogu ima i vantelesna oplodnja (IVF), postupak koji je mnogim parovima omogućio da ostvare san o roditeljstvu. Tokom ovog postupka jedan ili više embriona mogu biti preneti u matericu kako bi se povećale šanse za trudnoću. Zanimljivo je da se uz ove metode beleži i nešto veći broj jednojajčanih blizanaca, iako naučnici još uvek pokušavaju da otkriju tačan razlog zašto se to događa.

Vest da stižu blizanci mnogima donosi ogromnu radost – dve bebe, dva mala osmeha i dvostruka sreća. Ipak, višeplodne trudnoće zahtevaju dodatnu pažnju jer mogu nositi veći rizik i zato buduće mame obično prolaze kroz češće kontrole.

Povezane vesti