Da li možete „prizvati” blizance? Evo šta može da poveća šanse da dobijete dve bebe odjednom
Zašto neke porodice češće dobijaju blizance i možete li povećati šanse da ih dobijete? Geni, slučaj ili moderna medicina – odgovor bi vas mogao iznenaditi.
Ilustracija; Foto: Shevtsova Yuliya/Shutterstock
10.8.2026.|8:22
Izvor: blizanci.rs/prva.rs
Podeli:
Ako sanjate o tome da jednog dana imate dve bebe u krevecu, važno je znati da tu glavnu ulogu ipak igra genetika i – malo sreće. Ipak, postoje neki faktori koji mogu povećati verovatnoću za prirodno začeće blizanaca.
Najpoznatiji „krivac” je porodična sklonost. Ako je vaša baka imala blizance, postoji mogućnost da u porodici postoji sklonost ka rađanju dvojajčanih blizanaca. Ne nasleđuju se blizanci direktno, već osobina zbog koje žena ima veću šansu da tokom jednog ciklusa oslobodi dve jajne ćelije. Ako se obe oplode, rezultat mogu da budu dvojajčani blizanci.
Ilustracija; Foto: Leka Sergeeva/Shutterstock
Zato nije neobično da se blizanci češće pojavljuju u nekim porodicama. Ova sklonost može da se prenosi generacijama, čak i preko muškaraca koji je mogu preneti svojim ćerkama.
Sa druge strane, kod jednojajčanih blizanaca takva povezanost nije potvrđena. Pošto se njihov broj gotovo ne menja bez obzira na rasu ili mesto gde ljudi žive, veruje se da oni nastaju spontano.
Foto: lev radin/Shutterstock
Poznato je da je supruga Rodžera Federera, Mirka, rodila dva para blizanaca: ćerke Šarlin i Milu 2009. a pet godina kasnije i sinove Lea i Lenija.
Odavno je proglašen za najslađu ledenu poslasticu na svetu, a ovo su samo neke činjenice iz bogate istorije sladoleda.
31.7.2026. 17:00
Godine i gojaznost povećavaju šanse da dobijete blizance?!
Godine takođe mogu igrati ulogu. Žene u kasnim tridesetim i četrdesetim godinama imaju nešto veću šansu za blizanačku trudnoću, jer hormonske promene pred menopauzu ponekad mogu podstaći oslobađanje više jajnih ćelija.
I neke telesne karakteristike povezuju se sa većom učestalošću blizanaca – istraživanja su pokazala da se blizanci nešto češće javljaju kod visokih žena i žena sa višim indeksom telesne mase (BMI iznad 30). Ipak, to nikako nije poziv da se neko goji „za blizance” – zdrava trudnoća je uvek najvažnija.
Tu su i prethodne trudnoće – žene koje su već rađale, naročito one koje imaju više dece, imaju nešto veće šanse da dobiju blizance.
Ilustracija; Foto: Agarianna76/Shutterstock
Zanimljivo je i da se u nekim istraživanjima pominje veza između ishrane i blizanaca. Kod pojedinih afričkih naroda koji tradicionalno jedu mnogo jama, odnosno, divljeg krompira, primećena je veća stopa blizanačkih trudnoća, dok su neka istraživanja povezala i konzumiranje mlečnih proizvoda sa nešto većom verovatnoćom. Nauka, međutim, još nema konačan odgovor po ovom pitanju.
Dakle, nema čarobnog recepta za dve bebe odjednom (iako bi mnogi budući roditelji voleli da postoji). Genetika, godine, telo i priroda ponekad udruže snage – a rezultat može biti dvostruka radost.
Džoan Rouling je engleska književnica i autorka serijala o Hariju Poteru. Rođena je 31. jula 1965. godine u gradu Jejtu, blizu Bristola. Danas se smatra najpoznatijom spisateljicom na svetu.
31.7.2026. 11:14
Sve više blizanaca zahvaljujući lečenju neplodnosti i vantelesnoj oplodnji
Poslednjih decenija sve češće čujemo da stižu blizanci, a ponekad i trojke ili četvorke. Jedan od razloga za to je napredak medicine i sve uspešnije lečenje neplodnosti. Hormonske terapije mogu da podstaknu sazrevanje više jajnih ćelija u jednom ciklusu, čime se povećava mogućnost da dođe do višeplodne trudnoće.
Ilustracija; Foto: Semmick Photo/Shutterstock
Sličnu ulogu ima i vantelesna oplodnja (IVF), postupak koji je mnogim parovima omogućio da ostvare san o roditeljstvu. Tokom ovog postupka jedan ili više embriona mogu biti preneti u matericu kako bi se povećale šanse za trudnoću. Zanimljivo je da se uz ove metode beleži i nešto veći broj jednojajčanih blizanaca, iako naučnici još uvek pokušavaju da otkriju tačan razlog zašto se to događa.
Vest da stižu blizanci mnogima donosi ogromnu radost – dve bebe, dva mala osmeha i dvostruka sreća. Ipak, višeplodne trudnoće zahtevaju dodatnu pažnju jer mogu nositi veći rizik i zato buduće mame obično prolaze kroz češće kontrole.
Nakon nekoliko pokušaja, Milo konačno uspeva da privuče pažnju vlasnice. Međutim, umesto da uživa u trenutku koji je toliko želeo, dolazi do neočekivanog obrta
Kombinacija 1-2-3-4-5-6 ima potpuno istu šansu da bude izvučena na lotou kao bilo koji naizgled nasumičan niz brojeva. Ipak, naš mozak odbija da u to poveruje – kognitivne pristrasnosti otkrivaju zašto tako loše procenjujemo slučajnost.
Visoka je više od dva metra, najviša je žena na svetu, a lekari su punih 29 godina mislili da znaju zašto. Sada je, međutim, Rumejsa Gelgi iz turskog grada Karabuk saznala da je njen slučaj mnogo neobičniji.
Zečevi se često smatraju idealnim kućnim ljubimcima za decu. Smatra se da nisu zahtevni i da je njihova nega jednostavna. Međutim, to je daleko od istine.
Broj osoba starih 100 ili više godina u Japanu dostigao je u septembru rekordnih 107.677, beležeći rast 56. godinu zaredom, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Turski glumac Ahmet Rifat Šungar otkrio je za turski magazin šta ga umiruje, na koja se mesta uvek rado vraća, šta voli da sluša, ali i ko bira muziku u kolima!
Strelčevi bi danas morali da povedu računa o tome koliko će biti otvoreni prema saradnicima, Rakovima kulminira loše raspoloženje - šta je sa ostalim znacima Zodijaka?
Pred nekim znacima je užurban dan pun obaveza, dok druge očekuju zanimljive ponude, flert i nova poznanstva. U emotivnim odnosima biće potrebno više strpljenja i spremnosti na kompromis.
Bik i Blizanci danas su raspoloženi za ljubav i provod, Rak razmišlja o novoj osobi, dok Vagu čeka poziv koji može promeniti planove. Vodolija neka pazi na svađu.
Neustrašive i ponosne, mame Lavice su poznate po svojoj razigranoj prirodi. Mame Device svojoj deci osiguravaju organizaciju i strukturu, što ih čini sigurnim i samouverenim…
Da li ste ikada čuli za keraunofiliju? Reč je o se*sualnom uzbuđenju povezanim s grmljavinom i olujama, a stručnjakinja je pojasnila šta, zparavo, stoji iza tog osećaja.
Nema svađe. Nema dramatičnog „moramo da razgovaramo“. Nema čak ni jasnog razloga zbog kog biste mogli da kažete: E, to je to. Samo nekako više nema njega.
Zašto divlje životinje gube strah od ljudi i da li ista pravila važe kada nam priđu šakal ili agresivan pas to će nam reći Kristijan Ovari, biolog Beogradskog Zoološog vrta.
Štampu ovog jutra prelistavamo sa advokatom Brankom Pavlovićem, Zoranom Anđelkovićem iz Centra za medije i solidarnost i urednikom informativnog programa Prve televizije u Crnoj Gori Draženom Živkovićem.