Amanda Farah iz neprofitne organizacije za dobrobit životinja Best Friends Animal Society objašnjava da neki psi ne traže blizinu iz privrženosti, već zato što osećaju teskobu i treba im podrška. Razumevanje te razlike je ključno, naročito što je stres čest problem kod pasa - jedno istraživanje je pokazalo da gotovo polovina pasa u SAD, njih 49.9 posto, pati od umerene do teške teskobe, piše ParadePets.

Znakovi da pas traži podršku, a ne privrženost

Kada je pas pod stresom, njegovo ponašanje naizgled može da deluje kao iskazivanje privrženosti, ali signali koje šalje potpuno su drugačiji. Farah kaže da bi vlasnici trebalo da obrate pažnju na sledeće znakove koji upućuju na to da pas traži podršku, a ne maženje:

  • guranje vlasnika šapom
  • napetost u telu, uključujući napeto lice i uši zabačene unazad
  • podvijen rep
  • ubrzano disanje uzrokovano stresom
  • izbočene oči, odnosno kada pas gleda u vlasnika, ali sa strane posmatra ono što ga plaši

Kako reagovati u stresnim situacijama

Kako bi vlasnici trebalo da reaguju i pomognu psu, a ne samo da zadovolje sopstveno viđenje o psećoj umiljatosti?

"Najbolje je poslušati šta pas pokušava da vam kaže. Pse koji su u određenim situacijama teskobni ne smete ignorisati kada traže pomoć", rekla je Farah. Objasnila je da ako se pas u parku počne da se privija uz vlasnika, to često znači da se oseća neprijatno i da želi da ode, ali to ne može sam.

"Pružite im utehu i sklonite se iz takvih situacija kad god je to moguće", savetuje. "Uvek možete postupno da radite na tome da im vremenom postane prijatnije." Ako odlazak nije opcija, na primer tokom poseta veterinaru, Farah predlaže drukčiji pristup. "Ako ne možete da odete, duboko udahnite, ostanite smireni i samopouzdani te ga uveravajte da je sve u redu", rekla je.

Kako izgleda maženje iz privrženosti

Farah ističe da su kontekst i govor tela ključni za tumačenje onoga što pas pokušava da iskomunicira. "Do pravog maženja iz privrženosti dolazi kada su i situacija i pas opušteni.

Telo im je opušteno, bez napetosti, izraz lica blag, a nekima će možda i jezik biti izbačen sa strane usta ako im je to običaj", objasnila je. U takvim trenucima pas ne traži olakšanje od stresa, već bira blizinu jer se oseća sigurno i zadovoljno.

Tešenje ne pojačava strah kod psa

Farah ističe da ako tešite uplašenog psa, nećete povećati verovatnoću da će se ponovno uplašiti. "Psi ne biraju da li hoće da osećaju strah pa ne mogu ni da ga odglume kako bi dobili utehu", rekla je. "Zato utešite svog psa kada je pod stresom ili uplašen, sklonite ga od onoga što ga plaši kad god možete, a onda se kod kuće mazite."

Razumevanje razlike između privrženosti i teskobe može pomoći vlasnicima da promišljenije reaguju i osiguraju da se njihovi psi osećaju sigurno i podržano kada im je to najpotrebnije.

Povezane vesti