Misteriozna svetinja u selu kod Topole - U ovoj crkvi se srpska vojska pričešćivala kad je bilo najvažnije (FOTO)
Za crkvu Svetog Preobraženja Hristovog ne postoje pisani tragovi o njenom nastanku i ko je ktitor, a evo šta kaže predanje...
Foto: Rina
3.2.2026.|8:01
Izvor: Rina
Podeli:
U selu Gorovič nadomak Topole nalazi se svetinja jedna od najvećih i najstarijih u centralnoj Šumadiji. Za crkvu Svetog Preobraženja Hristovog ne postoje pisani tragovi o njenom nastanku i ko je ktitor, ali prema predanjima srpskog naroda važi da je sagrađena još pre vladavine Nemanjića, tačnije da je nastala za vreme Rimljana kao rana hrišćanska bogomolja ili bazilika koja je još krajem petog veka služila kao sudnica.
Foto: Rina
"Prolazeći carskim drumom despot Stefan Lazarević krenuo je u Nikopoljski rat upravo na ovom mestu gde se hram nalazi, odslužena je sveta liturgija gde je vojska pričešćena. Tada se zarekao da ako se vrati živ iz bitke, da će srpsku svetinju obnoviti i urediti, i po predanjima naroda to je i učinio. Ono što je jako karakterstično na ulaznim vratima vidimo urezanog vojnika sa perčinom i kuburom u ruci u jurišnom položaju koja oslikava tadašnje teško vreme i težnje srpskog naroda za slobodu od tadašnje turske vojske", kazao je za RINU, stavrofor Đorđe Radišić.
Mnoge trenutke srpske istorije čuva hram kod Goroviča, po pričama Karađorđevih savremenika vožd je Jelenu upoznao u obližnjem selu i venčao se upravo u ovoj crkvi, i tako je započeto stvaranje jedne od dve najveće dinastije u Srbiji.
"Kada je ukrao tada devojku Jelenu u selu Masloševo kod Topole, venčao se u crkvi 1786. godine, i to nije jedini put kada je Crni Đorđe prošao ovim putem. Idući u rat na Osmansko cartvo sa svom vojskom i dobošarima došao je u ovaj monumentalni hram gde se srpska vojska pričestila", rekao je Radišić.
Foto: Rina
Hram Svetog Preobražnja Hristovog u više navrata spaljivan, ali i obnavljan. Ulazni deo nekadašnje bogomolje ozidao je ugledni meštanin Milisav Stanković iz sela Gorovič sa trgovcima ovog kraja.
"Nekoliko vekova kasnije na icijativu predsednika opštine Topola Ilije Markovića kreće ponovna obnova hrama gde se ojačavaju zidovi crkve. Prilikom posete arheologa iz Subotice i Kragujevca, tokom radova kopajući metar u dubinu naišli su na troslojne temelje, što potkrepljuje priču da je ovde postojala svetinja i pre Nemanjića, bazilika iz 5-6 veka“, rekao je stavrofor Đorđe.
Danas ovaj hram nije odoleo zubu vremena, potpuno je pred propadnjem i samo je pitanje dana kad će se urušti.
„Velika je šteta da jedna ovakava svetinja propada, duhovna obaveza svih meštana i srpskog naroda da se pokrenemo i ne dozvolimo da se uruši. To bi bio poraz za sve pravoslavce“, poručio je Radišić.
Ovu zagonetku je osmislio Albert Ajnštajn 1930. godine, i do sada je samo dva procenta ljudi uspelo da je reši. Nema skrivenih trikova i zasniva se isključivo na logici. Usuđujete li se da probate da je rešite?
Šta je sve potrebno da neko postane dvojnik glavnog glumca (dubler), koji ga zamenjuje pri snimanju opasnih scena na filmu i zašto u svoje redove ne primaju one koji se ne plaše?
Mnoga istraživanja su pokazala da pribor za jelo veoma utiče na naš apetit, pa ako želite da skinete koji kilograma, uzimajte u obzir i nabavku novih tanjira i viljuški.
Dok većina ljudi intelekt razvija kroz znanje ili radoznalost o svetu, postoji i poseban oblik svesti poznat kao metakognicija. Reč je o sposobnosti razmišljanja o sopstvenim mislima, što može da se smatra jednim od najvrednijih oblika inteligencije.
Psiholozi upozoravaju da prekomerno deljenje ličnih podataka kao što su nesigurnosti ili finansije može da dovede do manipulacije, zavisti i raspada odnosa.
„Kao da ste kuvali zarad izgleda i tehnike, a ne zarad ukusa, gde je so?“, zapitao se sudija Filip, probavši Jovanino jelo, a onda se nadovezala i sudija Ljubica...
Dok većina ljudi intelekt razvija kroz znanje ili radoznalost o svetu, postoji i poseban oblik svesti poznat kao metakognicija. Reč je o sposobnosti razmišljanja o sopstvenim mislima, što može da se smatra jednim od najvrednijih oblika inteligencije.
Ukoliko ste vični u kuhinji, sigurni smo da ćete poželeti da isprobate recept čoveka koji je Srbiji doneo Mišelinovu zvezdu. Pogledajte kako se sprema „Jagnje u bašti“.