Istraživanje je pokazalo da su mladi ljudi koji su videli ili čuli reklame za proizvode s visokim udelom zasićenih masti, šećera i soli konzumirali u proseku 130 dodatnih kalorija, što je ekvivalentno dvema kriškama hleba.

U studiji je učestvovalo 240 učenika uzrasta od sedam do 15 godina iz škola u Mersejsajdu u Engleskoj. U dva odvojena navrata prikazano im je pet minuta reklama za nezdravu hranu, a zatim reklama za neprehrambene proizvode.

Nakon toga, ponuđene su im grickalice poput grožđa ili čokoladnih pločica, a kasnije i ručak s nizom slanih, slatkih i zdravih jela.

Autori su izračunali da su deca, nakon reklama, konzumirala 58 kalorija više u grickalicama i pojela 73 kalorije više za ručak, nego nakon izlaganja reklamama koje nisu hrana.

Istraživanje, koje će biti predstavljeno na Evropskom kongresu o gojaznosti u Malagi u Španiji takođe je otkrilo da je uticaj na unos kalorija bio isti bez obzira na to jesu li se reklame odnosile na određenu hranu ili su bile generičke reklame za brendove brze hrane.

I na to nije uticala vrsta reklama, kao što su videoreklame sa zvukom, objave na društvenim mrežama, podkast oglasi i posteri ili bilbordi.

Ema Bojland, glavna autorka istraživanja i profesorka marketinga hrane i zdravlja dece na Univerzitetu u Liverpulu, izjavila je:

- Ovo je prva studija koja pokazuje da oglašavanje samo robnih marki hrane utiče na to šta deca jedu - rekla je Ema i dodala:

- Takođe smo pokazali da deca ne samo da jedu više odmah nakon reklame za hranu, već su zapravo jela više i za vreme ručka, nekoliko sati nakon što su videla reklamu. Hrana koju smo im poslužili nije bila ista ona koja je prikazana u reklamama i predstavljena je bez ikakvih informacija o brendu. Dakle, nije se radilo o tome da su bili podstaknuti da kupe određenu hranu ili da odu i konzumiraju brzu hranu, već je to bio samo podsticaj da konzumiraju ono što je dostupno - navela je.

Povezane vesti