Javno-privatno partnerstvo: Ključ za održivi razvoj ili novi izazov?
Poslednjih godina, javno-privatna partnerstva (JPP) postala su značajna tema u debati o budućnosti regulisanja komunalnih delatnosti, infrastrukture, zdravstva i drugih sektora od značaja za društvo.
Foto: Tatjana Potežica
14.3.2025.|10:00
Izvor: Promo
Podeli:
Dok mnogi vide priliku za lokalni i regionalni razvoj i uvođenje novih usluga, drugi postavljaju pitanje – da li je JPP zaista najefikasniji način za rešavanje problema sa kojima se suočavamo?
Javno-privatno partnerstvo predstavlja saradnju između javnog sektora i privatnih preduzeća koja imaju zajednički cilj: unapređenje usluga i infrastrukture uz uvođenje novih tehnologija i povećanje efikasnosti. Na prvi pogled, ovaj model donosi mnoge prednosti – privatni sektor obezbeđuje neophodna finansijska sredstva i ekspertizu koje javni partner ne poseduje. Međutim, da li sve u praksi zaista funkcioniše kako bi trebalo?
Velike prednosti, ali i rizici
Podstaknuti potrebom za modernizacijom i izgradnjom infrastrukture, mnogi gradovi i države širom sveta umnogome se oslanjaju na JPP. Od izgradnje autoputeva i bolnica do unapređenja obrazovnih i energetskih sistema, privatne kompanije obezbeđuju kapital i tehničku stručnost, dok vlade na nacionalnom i lokalnom nivou preuzimaju odgovornost za zaštitu javnog interesa i ostvarivanje koristi za lokalne zajednice. Sa druge strane, izazovi nisu zanemarljivi. Privatne kompanije, naravno, imaju svoj glavni interes – ostvarivanje profita. Kako je cilj svakog JPP da stvori win-win situaciju za obe strane, često se postavlja pitanje da li su u ovakvim partnerstvima zaista u potpunosti zaštićeni interesi građana?
Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) kroz regionalni projekat: "Implementacija principa dobrog upravljanja u projektima javno-privatnog partnerstva (GO PPP)" finansiran kroz program SMART BALKANS, a od strane Norveške ambasade u Beogradu, kontinuirano radi na uvođenju principa dobrog upravljanja kod JPP, unapređujući uključivanje građana, transparentnost, odgovornost i efikasnost. Kroz jasne (i javno dostupne) ugovore, odgovornost i nadzor, može se obezbediti da privatne kompanije ne pređu granice i da se svi resursi koriste u javnom interesu.
Autor: Vesela Vlašković
Foto: Tatjana Potežica
Jedan od najvećih potencijala JPP projekata leži u uvođenju inovacija i novih tehnologija. Privatni sektor često može doneti napredna tehnološka rešenja koja poboljšavaju kvalitet usluga. Na primer, u zdravstvenom sektoru, JPP može da omogući nabavku najsavremenijih medicinskih uređaja i boljih uslova za lečenje pacijenata. Međutim, pitanje je da li je komercijalizacija usluga u javnim sektorima pravi put. Kada se privatna preduzeća uključe u obrazovanje ili zdravstvo, postoji strah da bi osnovne usluge mogle postati luksuz, dostupne samo onima koji mogu da plate više.
Kako dalje?
Javno-privatna partnerstva imaju potencijal da doprinesu bržem razvoju i poboljšanju kvaliteta javnih usluga, ali samo ako se njima adekvatno upravlja i vrši se nadzor. Kada se na odgovarajući način pristupi modelu JPP, ona mogu postati pokretač inovacija i održivog razvoja. U suprotnom, postoji opasnost da se ovakvi projekti pretvore u alat za privatizaciju javnih resursa, što može izazvati dugoročne negativne posledice za društvo. I dok razmatramo budućnost JPP, jedno je sigurno – ključno je da svi partneri, javni i privatni, uvek stave interes građana na prvo mesto.
Kompanija jača fokus na ljude i kulturu kao temelj dugoročne održivosti, što se ogleda i kroz niz nagrada za uspehe u ovom području, kao i kroz imenovanje nove članice uprave nadležne za ljude i kulturu.
Regionalna digitalna scena sa nestrpljenjem iščekuje 29. i 30. maj, kada će Dom omladine Beograda ugostiti Digital Day 2025, konferenciju koja pod sloganom "U centru pažnje." okuplja vodeće domaće i međunarodne stručnjake.
U vreme kada veštačka inteligencija preuzima primat u digitalnom svetu, konferencija Digital Day 2025 donosi ključno pitanje: kako zadržati ljudski faktor u centru tehnološkog napretka?
Kada je reč o novcu, uspehu i stvaranju materijalne sigurnosti, astrolozi često izdvajaju tri horoskopska znaka koja se posebno ističu svojim odnosom prema finansijama – Bika, Jarca i Škorpiju.
Dijego Velaskez je jedna od najzanimljivijih ličnosti u razvoju slikarstva, umetnik koji je kombinovao tehnološku kompetenciju sa oštrim psihološkim razumevanjem i privilegovanim statusom na kraljevskom dvoru Španije.
Grgljanje je u Japanu deo dnevne lične higijene. Veliko istraživanje pokazuje da ta navika može biti povezana sa manjim rizikom od prehlada. A oduzima manje od minute!
U akcijama spasavanja životinja pogođenih velikim požarima u francuskom departmanu Žironda, volonteri su pronašli mačka Mocarta, starog 18 godina, koji je nestao još 2009. godine u Bordou.
Rakovi su danas zabrinuti, Škorpije se suočavaju sa preprekama, dok su Jarčevi nesigurni po pitanju jednog važnog dogovora… Šta je sa ostalim horoskopskim znacima ove srede?
Pogledajte kojim još znakovima Zodijaka ova nedelja donosi strast i uspehe, a koji bi trebalo da pripaze jer mogu da pogreše u vezi sa i sa emotivnim i sa poslovnim odlukama.
Neki pripadnici Zodijaka uvek imaju lošu reputaciju, zbog čega postoji teorija o evoluiranim i neevoluiranim horoskopskim znakovima. Astrolozi objašnjavaju o čemu je reč i kako prepoznati kojoj verziji pripadate.
Srčani udar koji je doživeo 2017. godine za njega je predstavljao prekretnicu i inspiraciju za velike životne promene, uključujući to što je prestao da puši i što je odlučio da se preseli u Španiju.
Kada je reč o novcu, uspehu i stvaranju materijalne sigurnosti, astrolozi često izdvajaju tri horoskopska znaka koja se posebno ističu svojim odnosom prema finansijama – Bika, Jarca i Škorpiju.
Dijego Velaskez je jedna od najzanimljivijih ličnosti u razvoju slikarstva, umetnik koji je kombinovao tehnološku kompetenciju sa oštrim psihološkim razumevanjem i privilegovanim statusom na kraljevskom dvoru Španije.
Grgljanje je u Japanu deo dnevne lične higijene. Veliko istraživanje pokazuje da ta navika može biti povezana sa manjim rizikom od prehlada. A oduzima manje od minute!
Jedan čovek je svojim velikim srcem u humanitarnim radom promenio stotine života. Koje još humanitarne akcije su u toku, na koji način da se uključe oni koji to mogu i žele? Gost: humanitarac Marko Nikolić.
Imao je dve godine kada je sa svojom majkom krenuo u izbeglištvo zbog vojne akcije "Oluja"… Profesionalni angažman posvetio je izučavanju brojnih aspekata genocida počinjenog nad Srbima u NDH. Gost: Bojan Arbutina, direktor Muzeja žrtava genocida.
Aktuelne teme sa naslovnih strana dnevne štampe analiziramo sa Dejanom Miletićem, iz Centra za proučavanje globalizacije i prof. dr Milanom Petričkovićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka.