Jedna od najneobičnijih i najpoznatijih smrti u istoriji klasične muzike vezana je za ime francuskog kompozitora i dvorskog muzičara Žan-Batista Lilija. Umesto bolesti ili nesreće na putu, život mu je odneo predmet koji mu je bio svakodnevno u ruci – dirigentska palica.

Davne 1687. godine, tokom izvođenja svečanog Te Deuma u Parizu, dela komponovanog povodom oporavka kralja Luja XIV, Lili je dirigovao na način koji je u to vreme bio uobičajen. Dirigenti tada nisu koristili laganu batutu kakvu danas poznajemo, već masivan drveni štap kojim su snažno udarali o pod kako bi muzičarima držali ritam. Tokom jedne od takvih proba ili izvođenja, Lili je promašio pod i svom snagom udario sopstveno stopalo.

Foto: The History Collection / Alamy / Profimedia

U prvi mah povreda nije delovala ozbiljno, pa joj nije pridavana veća pažnja. Međutim, rana se ubrzo inficirala, a stanje se rapidno pogoršalo. Razvila se gangrena, a lekari su mu predložili amputaciju noge kao jedini način da mu spasu život. Kompozitor je tu mogućnost odlučno odbio – bio je strastveni plesač i izvođač, i nije mogao da prihvati život bez kretanja i nastupa.

Infekcija se nastavila širiti, a Lili je preminuo nekoliko nedelja kasnije, u martu iste godine. Njegova smrt ostala je zapamćena ne samo kao lična tragedija već i kao prekretnica u istoriji muzike.

Povezane vesti