Na površini od dva fudbalska terena ŽIVI 1.200 LJUDI: Najnaseljenije ostrvo na Zemlji nema vodu i kanalizaciju, ali zato IMA KAFANU I INTERNET (FOTO/VIDEO)
Malo kolumbijsko ostrvo Santa Kruz del Islote prostire na površini jednakoj dužini dva fudbalska terena, ali to ne sprečava oko 1.200 stanovnika da na njemu svakodnevno obitavaju...
Foto: lemaret pierrick/Shutterstock
1.10.2026.|16:30
Izvor: Prva.rs/M.J.
Podeli:
Stanovnici ostrvceta, koje se nalazi na oko dva sata plovidbe od obale Kolumbije, žive veoma zbijeno, pa je zbog toga gustina naseljenosti čak četiri puta veća nego u njujorškoj četvrti Menhetn.
Uprkos takvim okolnostima života, tamošnja zajednica maksimalno koristi raspoloživi prostor. To znači da se, osim stambenih objekata, na ostrvu nalaze i škola, dve prodavnice, jedan restoran, zdravstvena stanica i malo pristanište.
Britanski umetnik Vilard Vigan gotovo šest decenija stvara zapanjujuće minijaturne skulpture – umetnička dela toliko sićušna da staju na dlan ili na nokat, ukoliko uopšte i uspete da ih vidite...
Transfagarašan, čuveni planinski put u susednoj Rumuniji, koji prelazi preko najviših vrhova južnih Karpata i planinskog masiva Fagaraš, jedan je od najatraktivnijih i najzanimljivijih puteva na svetu.
24.9.2026. 16:30
Ostrvo bez komaraca
Santa Kruz del Islote je do pre nešto više od jednog i po veka bilo potpuno nenaseljeno, dok ga danas nekoliko generacija porodica sa ponosom naziva svojim domom.
Sve je počelo šezdesetih godina 19. veka, kada su ribari iz metropole Kartahene de Indijas i varošice Tolu, koji su lovili u okolnim vodama, počeli da se naseljavaju na ostrvu da bi tokom višednevnog lova mogli da se odamaraju i sklone od bura i oluja. Na ostrvo ih je privlačilo ne samo obilje ribe u okolnim vodama, za šta su „krivi“ koralni grebeni koji ga okružuju, već i činjenica da na njemu uopšte nema komaraca.
Prvi doseljenici su materijal za izgradnju sakupljali iz mora, pa su tako u temelje njegovih građevine uzidane školjke, ljuske kokosovih oraha, stabla sa susednih ostrva, pesak, pa čak i otpad.
Prema legendi, ostrvo je dobilo ime kada je jednoga dana plima na njegovu obalu nanela krst, odnosno „kruz“ na španskom. Doseljenici su ga odmah postavili u središte ostrva. Iako je ime Santa Kruz del Islote ozvaničeno dosta kasnije, sa postavljanjem krsta ono je počelo da se koristi.
Krst se i danas nalazi za centralnom trgiću ostrvceta površine 1,2 hektara (0,012 kvadratnih kilometara), na kome je do sada izgrađeno između 97 i 115 kuća, u kojima stainje 45 stalnih porodica.
Za snabdevanje električnom energijom ostrvo se oslanja na solarne panele, a struja je meštanima dostupna pet sati dnevno. Za razliku od toga Vlada Kolumbije je, u okviru programa Zona digitalnih ruralnih područja, 2020. Godine omogućila korišćenje besplatnog interneta 24 časa dnevno.
I pored toga što postoji brz internet, na Santa Kruz del Isloteu nema toaleta, ni kanalizacije. Jedina široko dostupna hrana je riba, dok se čista voda za piće, ostale namirnice i druge potrepštine dopremaju se sa kopna.
Mađarsku prestonicu svake godine posećuje veliki broj turista. Budimpešta je grad poznat po svojoj istoriji, arhitekturi, garstronomiji... ali poslednjih godina, takođe, privlači sve veći broj ljubitelja povodnog turizma.
Podaci o tačnom broju stanovnika često su predmet sporenja. Najčešće se navodi brojka od oko 1.200 stanovnika, ali je ona danas najverovatnije preuveličana.
Popisom sprovedenim pre desetak godina utvrđen je broj od 492 stalnih stanovnika, dok drugi izvori navode brojku od 779 žitelja. Jedno je ipak sigurno, Mladi čine 65 procenata stanovništva ostrva.
Na ostrvu Santa Kruz del Islote nema policije, ni organa vlasti. Zbog male površine, ostrvo nije autonomna teritorija, već pripada departmanu Bolivar na severu Kolumbije i čuva ga kolumbijska mornarica. Tek 2013. godine meštani su osnovali savet zajednice, zadužen za rešavanje lokalnih problema.
Iako je bila predodređena za uobičajeni put njene vrste, koji bi je verovatno odveo u klanicu, junica Lepa je igrom slučaja postala je deo imanja u Golovu.
Britani Alin iz Njujorka odlučila je da svoj 40. rođendan pretvori u veliko slavlje nakon što je shvatila da ne želi da narednih šest meseci provede opterećena činjenicom da ulazi u novu deceniju života.
Stanari i stanodavci često se dogovaraju bez ugovora, ali šta mogu da zahtevaju kada nastane problem? O pravima obe strane za "Jutro" govorio je advokat Nikola Hanzek.
Kraljevina Jordan se priprema za veliki jubilej krštenja Isusa Hrista, a na Svetoj zemlji već niče veliki religijski kompleks, u okviru kog će biti podignuta i jedna srpska pravoslavna crkva.
Društvenim mrežama proširio se trend uvijanja pasoša u aluminijumsku foliju, uz objašnjenje da se time može sprečiti očitavanje podataka sa čipa pasoša. IT stručnjaci kažu da to baš i nema previše smisla...
Posle više od dve decenije ponovo pevaju zajedno! Moderniji zvuk je tu, ali su zato glasovi nekadašnjih članova grupe „Medeni Mesec“ ostali prepoznatljivi.
Rakovi se prema emotivnom partneru ponašaju dosta netaktično; Bikovi, ne dozvolite da DANAS šanse prođu mimo vas! Evo šta horoskopskim znacima donose zvezde ovog ponedeljka, 28. septembra!
Na osnovu jedinstvenih karakteristika znakova Zodijaka, astrolozi su napravili listu od najgoreg do najboljeg znaka za bračni život. Saznajte s kojim horoskopskim znacima će brak biti prijatniji nego s drugima.
Malo kolumbijsko ostrvo Santa Kruz del Islote prostire na površini jednakoj dužini dva fudbalska terena, ali to ne sprečava oko 1.200 stanovnika da na njemu svakodnevno obitavaju...
Svaki horoskopski znak povezan je s određenim delovima tela, na osnovu svojih osobina i energije. Ova povezanost može ukazati na to na šta bi trebalo da obratimo pažnju
Iako je bila predodređena za uobičajeni put njene vrste, koji bi je verovatno odveo u klanicu, junica Lepa je igrom slučaja postala je deo imanja u Golovu.
Tara Jotanović je napustila Love Island Adria vilu posle emotivnog obrta koji je promenio sve: od Vukašina, preko Luke, do trenutka kada je spakovala kofere! Šta joj se sve dogodilo ispričala nam je bivša učesnica Love Island Adria Tara Jotanović.
Festivali BELEF i BITEF se vraćaju sa kompletnim programima, stižu nova domaća i svetska umetnička ostvarenja, Oktobarski salon ponovo okuplja značajna imena. Gošća „Jutra“ bila je gradska sekretarka za kulturu Jelena Medaković.
Promotivni film "Zlatibor – priča koja traje" osvojio je 3. mesto na Festivalu turističkog i etno filma Krk 2026. Koliko ovo priznanje znači za promociju Zlatibora pitali smo direktorom Turističke organizacije Zlatibor Vladimira Živanovića.
Nasilje na političkim skupovima otvara pitanje društvenih podela i granica između neslaganja i fizičkog obračuna. Gosti „Jutra“: prof. Medicinskog fakulteta Valentina Arsić Arsenijević i Nebojša Obrkneževim, iz Centra za društvenu stabilnost.