Fugeraj je prvo na svetu socijalno-stambeno naselje nastalo pre 500 godina. Nalazi se u gradu Augzburgu, u Nemačkoj i u najmanju ruku izgleda bajkovito. Žute kućice obrasle živopisnom lozom, mini trgovi, parkovi, bašte…

Foto: Milica Kuzmić/Prva.rs

Turistička atrakcija Augzburga

Mir ovog mesta “narušavaju” samo turisti koji svake godine hrle kako bi izbliza videli socijalni fenomen u kom se visina godišnje rente nije promenila ni posle pet vekova!

Predivno naselje u srcu bavarskog grada “skriva” 67 kuća, 142 stana i sopstvenu crkv. Ko ovde želi da živi mora da ispunjava par uslova, ali krenimo redom…

Foto: Milica Kuzmić/Prva.rs

Kako je sve počelo…

Davnih dana, porodica Fuger doselila se u okolinu Augzburga. Uspešno trgujući tkaninama, ubrzo su postali jedna od finansijski najuticajnijih porodica u gradu. Iz godine u godinu, Fugerovi su sticali sve veće bogatstvo, kupovali zemlju i nekretnine, da bi u 16. veku postali jedna od najbogatijih porodica ne samo u Nemačkoj, već u Evropi.

Foto: Milica Kuzmić/Prva.rs

Ipak, najveći uticaj na osnivanje prvog socijalnog naselja na svetu imao je bankar Jakob Fuger, poznat pod nadimkom Bogati.

Njegova ideja za formiranjme pristupačnog mesta za stanovanja, pre svega siromašniih porodica, rodila se 1521. godine. Jakob je tada poklonio zemljište na kom je ubrzo izgrađen jedinstven društveno-stambeni kompleks.

Foto: Milica Kuzmić/Prva.rs

Ovo su uslovi

Vizija Jakoba Fugera bila je jeftin i pristojan smeštaj za socijalno ugrožene, a prvi stanovnici Fugeraja bili su nadničari i zanatlije koji svojim radom nisu mogli da obezbede osnovne uslove za život i krov nad glavom.

Ipak, siromaštvo nije bio jedini uslov. Da bi živeli u Fugeraju i plaćali samo 1 rajnski gulden, odnosno današnjih 0.88 evra, “kandidati” su morali su da budu stanovnici Augzburga, da redovno upražnjavaju veru i budu uzorni građani.

Foto: Milica Kuzmić/Prva.rs

Iako su u Fugeraju nekada uglavnom živele porodice sa tri-četiri člana, danas je situacija prilično drugačija. Ovde sada boravi oko 140 socijalno ugroženih građana (uslov je da žive u Augzburgu dve-tri godine). Takođe, oni moraju da budu katoličke veroispovesti, da se mole tri puta dnevno i budu društveno korisni. Zauzvrat, plaćaće godišnju rentu istu kao i pre 500 godina - 0.88 evra!

Zanimljivosti o Fugeraju

Kompleks ima dnevnu i noćnu kapiju. Dnevna je otvorena od 6 ujutru do 22 sata, a sve “noćne ptice” (ako ih ima) koje se vraćaju kući u “sitne sate”, moraće da prođu kroz noćnu kapiju i da za to svaki put plate 1 evro.

U stanovima koji su pretvoreni u mini-muzeje možete videti kako su domovi izgledali u prošlosti.

Foto: Milica Kuzmić/Prva.rs

Fugeraj je kroz istoriju dva puta rušen i podizan, za vreme Tridesetogodišnjeg i Drugog svetskog rata. Svaki put je ne samo obnavljan, već i proširivan, a prvobitno dogovoreni uslovi zakupa poštovani su i u najtežim vremenima.

Foto: Milica Kuzmić/Prva.rs

Trenutni prosek godina stanovnika Fugeraja je 63.

Najpoznatiji stanovnik kvarta bio je Franc Mocart, pradeda slavnog Volfganga Amadeusa Mocarta.

Jakob Fuger sahranjen je u crkvi Svete Ane u Augzburgu.

Povezane vesti