O s*ksu se danas sve više govori, ali uz to dolazi i do širenja zabluda o tome kakav bi s*ks trebalo da bude – koliko bi trebalo da traje, koliko često treba da se upražnjava i kako.

U svemu tome lako se izgubi iz vida ono najvažnije: imati zdrav odnos prema sopstvenom s*ksualnom životu, bez obzira na savete i tuđa iskustva.

Nova studija objavljena u časopisu Archives of Sexual Behavior analizirala je dve vrste s*ksualne strasti – onu koja vas ispunjava i onu koja vas ne ispunjava, piše Times of India.

Opsesivna s*ksualna strast

Radi se o vrsti strasti u kojoj je ljubav prema s*ksu „ugrađena“ u osobu, odnosno ljudi osećaju pritisak da nešto izaberu, da prisvoje vrednosti i ponašanja koja su naučili, navodi se u studiji. Osoba koja se, na primer, oseća primorano da se oblači na određeni način – onako kako društvo promoviše da je „dobro“, ili koja s*ks doživljava kao funkciju koju je društvo definisalo (npr. da mora biti strastven i da traje dugo), zapravo je vođena opsesivnom strašću.

Kao primer se navode muškarci koji agresivno „jure“ s*ks kako bi se uklopili u društvene norme, ili žene koje to rade kako bi se osećale poželjno i dobile potvrdu iz okoline. Posebno je značajna kategorija onih koji veruju da moraju da vode ljubav kako bi sačuvali vezu ili brak i usrećili partnera.

U istraživanju je ispitano više od 700 ljudi, a otkriveno je da je opsesivna strast povezana s manjkom užitka, slabijom povezanošću s partnerom i većim osećajem ljubomore.

Skladna s*ksualna strast

Kada osoba ima ovu vrstu strasti, njena ljubav prema s*ksu nema veze s očekivanjima društva, već je utemeljena na ličnim željama i vrednostima. To znači da osoba sama bira kako će pristupiti s*ksualnosti i ponaša se u skladu sa onim što njoj prija i u čemu istinski uživa.

U ovom slučaju, partneri su povezaniji, imaju jaču vezu i manju potrebu za čestim promenama s*ksualnih partnera.

Kada su stručnjaci učesnicima postavili pitanje – na šta prvo pomisle kada čuju reč s*ks, oni iz druge, skladne kategorije najčešće su odgovarali: intimnost, briga, odnos. Nasuprot njima, oni vođeni opsesivnom strašću asocirali su s*ks s eksplicitnim pojmovima poput: penis, grudi, vibrator.

Zanimljivo, status veze – da li je osoba sama ili u vezi – nije imao uticaja na to kojoj kategoriji pripada.

Važno je pitanje: da li s*ks prihvatate i integrišete u svoj život, ili vas vodi osećaj pritiska? Obe grupe imale su mnogo s*ksualnih odnosa i želele su s*ks. Ali emocije prema s*ksualnosti su se razlikovale.

Opsesivna strast može negativno uticati i na druge sfere života – može uništiti vezu ili postati prepreka za dublje emocionalno povezivanje.

Psiholog Filips ističe da se razlika lako prepoznaje: neki žele s*ks sa osobama koje im istinski odgovaraju, dok drugi teže onome što zadovoljava društvene norme – npr. da partner mora biti vitak, zgodan, visok. Takođe, razlika je i u tome da li neko u s*ksu radi ono što je pročitao da „treba“, ili ono u čemu zaista uživa.

Povezane vesti