Svakog 6. septembra, već gotovo dve decenije, svet se seća čoveka koji je uspeo nešto što niko pre njega nije – da klasičnu operu izvede iz svečanih dvorana i prenese je u prepune sportske hale i na stadione, i tako je učini popularnom širom planete.

Rođen je 1935. godine u Modeni. Njegov otac, po zanimanju pekar, bio je strastveni amaterski pevač, od velikog uticaja na svoga sina. Mladom Lučanu otkrio je ljubav prema klasičnoj muzici i glasovima velikih tenora.

Iako je u mladosti ozbiljno razmišljao o karijeri fudbalskog golmana i radio kao nastavnik u osnovnoj školi, ljubav prema muzici je prevladala. Prelomni trenutak u Lučanovoj karijeri dogodio se 1961. godine, kada je dobio priliku da debituje u ulozi Rodolfa u Pučinijevim „Boemima“ u operi grada Ređo Emilija.

Još uvek neafirmisani mladi italijanski tenor na samom početku karijere, te iste 1961. dobio je poziv da gostuje na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, u ulozi Alfreda Žermona u Verdijevoj operi „Travijata“.

Bio je to njegov prvi nastup na međunarodnoj operskoj sceni. Zbog toga je Beograd zauzimao posebno mesto u Pavarotijevoj biografiji, kao mesto na kome je „probio led“ i prvi put, kao profesionalni operski pevač, nastupio van granica Italije.

Pavaroti u Beogradu 2005. godine / Foto: Marko Rupena/shutterstock.com

Karijera 46 godina duga

Zbog glasa koga je odlikovala „čista, neusiljena visina i prepoznatljiva toplina u boji tona“, za kratko vreme je osvojio scene najprestižnijih svetskih operskih kuća – od milanske Skale do njujorške Metropoliten opere.

Nadimak „Kralj visokog C“ stekao je izvođenjem arije iz opere „Kći puka“ Gaetana Donicetija, u Metropolitenu 1972, kada je savršeno i bez ikakvog napora izveo devet uzastopnih visokih C tonova. Publika je bila toliko oduševljena i toliko aplaudirala, da je zavesa na sceni podizana i spuštana čak 17 puta.

Više nego uspešna operska karijera Lučana Pavarotija trajala je gotovo neverovatnih 46 godina.

Tri tenora, 1996. godine / Foto: Courtesy Everett Collection / Everett / Profimedia

Tri tenora

Planetarnu slavu dostigao je nastupajući zajedno sa španskim kolegama Plasidom Domingom i Hozeom Karerasom, pod imenom „Tri tenora“. Prvi koncert održali su u Rimu povodom Svetskog prvenstva u fudbalu 1990. godine. Prenos koncerta pratile milijarde ljudi, a njegov snimak postao je najprodavaniji album klasične muzike u istoriji.

Ponovo u beogradskom Narodnom pozorištu, Pavaroti je sa svojim španskim kolegama 1999. održao nezaboravan koncert Tri tenora. A pred sam kraj uspešne karijere, veličanstven solo concert održao je u beogradskoj hali „Pionir“ 2005. godine (prve dve otografije u tekstu), kada ga je ovdašnja publika uživo slušala poslednji put.

Humanitarni rad i priznanja

Lučano Pavaroti je ostao upamćen i kao čovek velikog srca. Kroz seriju humanitarnih koncerata „Pavarotti & Friends“ okupljao je najveće svetske pop i rok zvezde (kao što su Sting, U2, Erik Klepton, Selin Dion) kako bi prikupio novac za decu pogođenu ratovima i siromaštvom u Bosni i Hercegovini, Gvatemali, Iraku i Avganistanu. Zbog toga je poneo titulu Glasnika mira Ujedinjenih nacija.

Spomenik Pavarotiju u Pezaru / Foto: Jojo Photos/shutterstock.com

Odlazak legende

Nakon što mu je 2006. godine dijagnostikovan rak pankreasa, Lučano Pavaroti se povukao iz javnosti i podvrgao lečenju. Preminuo je 6. septembra 2007. godine u svom domu u rodnoj Modeni u 71. godinu.

Pavarotijevoj sahrani prisustvovale su desetine hiljada obožavalaca i mnogi svetski lideri. Italijansko vojno vazduhoplovstvo organizovalo je počasni prelet iznad katedrale u kojoj se održavala služba za njegovo upokojenje, ostavljajući trag u bojama italijanske zastave. Bio je to veličanstven oproštaj od umetnika koji je zauvek promenio svet klasične muzike.

Povezane vesti