Jedan od najvećih umova 20. i 21. veka, Stiven Hoking, iza sebe je ostavio ne samo izuzetan naučni doprinos, već i niz upozorenja o budućnosti čovečanstva koja danas zvuče zapanjujuće aktuelno.
Bivši direktor istraživanja na Centru za teorijsku kosmologiju Univerziteta u Kembridžu preminuo je 2018. godine u 76. godini života, ali njegova predviđanja i dalje odjekuju, piše "UNILAD".
Godinu dana pre smrti, Hoking je na "Tencent WE Samitu" 2017. upozorio da bi nekontrolisani rast stanovništva i potrošnje energije mogao dovesti do globalne katastrofe. "Nema znakova da će naučni i tehnološki razvoj usporiti. Ali eksponencijalni rast ne može se nastaviti u narednih hiljadu godina", rekao je.
Prema njegovim rečima, ako se sadašnji trend nastavi, do 2600. godine svetsko stanovništvo bilo bi toliko veliko da bi "ljudi stajali rame uz rame", dok bi potrošnja električne energije zagrejala Zemlju do tačke usijanja. "To je jednostavno neodrživo", upozorio je fizičar.
Nuklearni rat najizvesniji uzrok globalne propasti
Hoking je smatrao da bi nuklearni rat mogao biti najizvesniji uzrok globalne propasti. Danas devet zemalja, uključujući SAD, Rusiju i Severnu Koreju, poseduje nuklearno oružje, a sve češće pretnje njegovom upotrebom, naročito u kontekstu rata u Ukrajini, potvrđuju njegovu zabrinutost.
Međutim, nuklearne pretnje nisu jedine. Hoking je upozoravao i na nekontrolisani tehnološki napredak, duhovito primećujući da bi, ako bi se sadašnji tempo nastavio, "do 2600. godine nastajalo deset naučnih radova u sekundi, i niko ih ne bi stigao pročitati."
Profesor je takođe govorio o mogućnosti da se čovečanstvo uništi istim putem kao i mnoge hipotetičke vanzemaljske civilizacije. "Postoji cinična šala da nas vanzemaljci ne kontaktiraju jer svaka civilizacija koja dostigne naš stepen razvoja postane nestabilna i sama sebe uništi", rekao je. "Naravno, moguće je i da NLO zaista sadrže vanzemaljce, ali to ne bih mogao da komentarišem."
Foto: Phil Mynott / Zuma Press / Profimedia
Pored nuklearnih katastrofa, Hoking je kao ključne opasnosti budućnosti isticao pandemije, nekontrolisani razvoj veštačke inteligencije (AI) i klimatske promene.
Samo u Sjedinjenim Državama, prema istraživanju "Pew Research Centra", čak 79 odsto ljudi svakodnevno koristi veštačku inteligenciju, dok se globalno tržište AI tehnologije, prema podacima "UNCTAD-a", očekuje da će porasti.
U intervjuu za Bi-Bi-Si 2016. godine, Hoking je upozorio da će čovečanstvo verovatno doživeti katastrofu u narednih hiljadu do deset hiljada godina, a kao glavnog krivca naveo je globalno zagrevanje i efekat staklene bašte.
"Iako je rizik od male katastrofe u jednoj godini nizak, kroz hiljade godina postaje gotovo siguran", rekao je. Prema najnovijim naučnim procenama, Zemlja bi mogla premašiti granicu zagrevanja od 1,5 stepeni već u naredne tri godine ako se emisije ugljen-dioksida ne smanje.
Postoji nada – ali samo ako delujemo sada
Iako je Hoking često zvučao pesimistično, verovao je da čovečanstvo ima šansu da preživi, ako nauči da koristi tehnologiju odgovorno i okrene se održivim rešenjima. To podrazumeva prelazak na obnovljive izvore energije, smanjenje potrošnje fosilnih goriva i promenu svakodnevnih navika ka ekološki svesnijem načinu života.
NASA: "Ne potvrđujemo Hokingove tvrdnje, ali delimo zabrinutost"
U javnosti se neko vreme tvrdilo da je NASA potvrdila Hokingova predviđanja o skoroj propasti planete. Međutim, svemirska agencija to je zvanično demantovala: "Više od 50 godina NASA proučava Zemlju i pruža podatke koji pomažu čovečanstvu. Naša opažanja iz svemira bave se upravo temama o kojima je govorio profesor Hoking", navodi se u saopštenju.
Stiven Hoking je bio genije fizike, ali bi mogao postati i prorok sudbine. Upozorenja o nuklearnim sukobima, klimatskoj krizi, veštačkoj inteligenciji i samouništenju čovečanstva, danas su aktuelnija nego ikad. Ako ništa drugo, podsećaju nas da budućnost nije unapred određena, već da ona zavisi od naših odluka danas.
Majka Stanka i otac Mališa, želeli su da im sin bude pop ili profesor, a Žika je hteo da bude harmonikaš. Kako nje postao ni pop ni harmonikaš, postao je profesor!
Ivana je čekala poziv za transplantaciju, poziv za njen "novi život", a kada je poziv stigao, ispostavilo se da je donor bila devojčica koja je tada imala samo 15 godina.
Maršal Maters, poznatiji kao Eminem, je čovek velikog srca, a sva njegova dela govore u to ime, jer što god da je uradio ovaj reper, uradio je kako treba.
Burak Ozčivit je zavodnik koji se godinama "praksao" tako što je zavodio koleginice na poslu, da bi sve to zanemario onog momenta kada se oženio i dobio decu.
Povodom godišnjice smrti Saše Popovića, osnivača i dugogodišnjeg direktora Grand produkcije, gledaoci su imali priliku da pogledaju dokumentarni film jednostavnog, ali snažnog i ličnog naziva „Sale“.
Poseban pečat u dokumentarnom filmu „Sale“ dali su njegovi prijatelji i dugogodišnje kolege, koji su kroz emotivna svedočenja dočarali kakav je Saša Popović bio kao vizionar, saradnik i prijatelj.
U protekloj emisiji ,,Zvezde Granda“, član žirija Đorđe David, učinio je jednu stvar mimo pravila koja važe u četvrtom krugu takmičenja, zbog čega je dobio upozorenje direktora produkcije, Gorana Šljivića.
Da li ste ikada imali se*s po prvi put sa novim partnerom i odmah nakon toga, on (ili još gore, vi) kažete nešto što zaista ne bi trebalo? Nešto što, u roku od nekoliko sekundi, brutalno ubija sve izglede da ponovo budete intimni ikada više?
Zbog radova na izgradnji novog Savskog mosta koji spaja Novi Beograd sa starim delom grada od danas je redukovana plovidba tim delom međunarodnog plovnog puta. Šta to znači za plovila i građane?
Od pogrebnih šuma preko šarenih kovčega do urni sa blutut zvučnikom, ideje o smrti i zagrobnom životu ne prestaju da se realizuju na razne načine. Gosti na ovu temu su Saša Srećković etnolog i Radiša Mihajlović , vlasnik agencije za pogrebne usluge.
Na predstojećem FIBA Kupu šampiona, naša basket reprezenacija 3x3 braniće prošlogodišnje zlato. Takmičenje se održava od 13. do 15.marta u Bankoku, na Tajlandu. Gosti: Marko Ždero, i Nenad Nerandžić.