U svetu medicine, Bjula Hanter je ime koje i danas izaziva čuđenje i fascinaciju. Ova žena iz Los Anđelesa ušla je u medicinske udžbenike zbog jedne od najdužih zabeleženih trudnoća u istoriji — neverovatnih 375 dana, što je više od tri meseca duže od uobičajenog trajanja trudnoće.
Medicinsko čudo iz 1945. godine
Godine 1945, Bjula Hanter, tada 25-godišnjakinja, postala je tema mnogih novinskih članaka kada je nakon više od godinu dana trudnoće konačno rodila zdravu devojčicu po imenu Peni Dijana. Standardna ljudska trudnoća traje u proseku 280 dana, odnosno 40 nedelja. Hanterina trudnoća trajala je gotovo 95 dana duže, što je u to vreme, a i danas, bio presedan.
Sumnje i skeptici
Iako je njen lekar, dr. Daniel Belc, potvrdio da je Bjula zaista zatrudnela 24. februara 1944. i da se porodila 20. marta 1945, mnogi su u početku dovodili u pitanje istinitost ovih tvrdnji. Ipak, detaljna medicinska dokumentacija, uključujući beleške o izostanku menstruacije, ranom otkrivanju trudnoće i kontinuiranom praćenju fetusa, podržavala je izjave lekara.
Jedna od teorija kojom su lekari pokušali da objasne ovako dugu trudnoću bila je da je embrion možda kasnije implantiran u matericu, što bi produžilo period gestacije. Drugi su sugerisali da je došlo do sporijeg razvoja ploda ili da su u pitanju specifični hormonski faktori koje medicina tog vremena nije mogla u potpunosti da objasni.
Medijska pažnja i posledice
Priča o Bjuli Hanter brzo je obišla Ameriku. Novine su je nazivale "žena sa najdužom trudnoćom" i "trudnica iz večnosti". Njena izdržljivost, strpljenje i spokoj sa kojim je podnela čitavu situaciju izazivali su divljenje, ali i saosećanje.
Iako se danas često pojavljuju sumnje u slične tvrdnje, Bjulina trudnoća ostaje zabeležena u medicinskoj literaturi kao najduža potvrđena trudnoća kod čoveka. Neki moderni lekari i dalje proučavaju ovaj slučaj kako bi bolje razumeli granice ljudske biologije.
Zdrav porođaj
Možda najfascinantniji deo čitave priče je da je Peni Dijana rođena potpuno zdrava, bez ikakvih komplikacija. Težila je oko 3,2 kilograma i pokazivala sve znake normalnog razvoja novorođenčeta.
Zagonetka koja traje
Danas, gotovo osamdeset godina kasnije, slučaj Bjule Hanter ostaje predmet diskusija i teorija. Nauka je napredovala, ali ova trudnoća iz sredine 20. veka ostaje zagonetka koja pokazuje da i u poznatim procesima, poput trudnoće, i dalje ima prostora za iznenađenja.