Znate li šta je cicvara? Zaboravljeno tradicionalno jelo othranilo je mnoge generacije i upravo doživljava renesansu
Cicvara je jedno od najstarijih jela, spremali su je u mnogim bivšim jugoslovenskim državama, a evo kako da je napravite kod svoje kuće.
Ilustracija; Foto: Green Mountain Montenegro/Shutterstock
21.4.2026.|8:32
Izvor: prva.rs
Podeli:
Ko god je imao priliku da poseti zapdane i jugozapadne krajeve Srbije, kao i planinska mesta Crne Gore, mogao je i da proba njihova tradicionalna jela. I mada su gotovo svi specijaliteti veoma ukusni, jedno od njih se odvaja - ne samo po načinu pripreme i ulozi koju je imalo kroz istoriju, već i zbog činjenice da ga svi prisvajaju.
Reč je o čuvenoj cicvari, za koju će vam i Srbiji, i u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini reći da je plod njihove autentične kuhinje.
Istina je da se cicvara od davnina kuva u krajevima koje naseljavaju Srbi i po nekim izvorima, najstariji podaci o njenoj pripremi i značaju, mogu da se nađu u dobro čuvanim manastirskim knjigama.
Činjenica je da je, istorijski gledano, nastala iz potrebe da se lokalno dostupni sastojci - sitno mleveno kukuruzno brašno (belo ili žuto, kajmak, mleko, mast) iskoriste na najbolji mogući način i da se od njih što jednostavnije pripremi superobrok - hranljiv, lagan i zasitan.
U starim crnogorskim domaćinstvima cicvara se pripremala rano ujutro, pre odlaska u polje ili na ispašu. Bila je hranljiva i savršena za hladne dane u planini. U Pivi, se na primer, Božić se nije mogao zamisliti bez ogledanja u cicvari.
Takođe, uz priganice (uštipke) cicvara spremlejna sa kravljim skorupom (kajmakom) sa medom ili pršutom, bila je odraz velike časti koje su domaćini ukazivali gostima, makar oni bili putnici namernici.
Ilustracija; Foto: artfotoxyz/Shutterstock
Iako će svaka domaćica reći da "nema dobre cicvare bez dugog mešanja", većina se se saglasiti i da je jedna od tajni starinskog recepta u kvalitetu kajmaka - što je kajmak masniji i kremastiji, to će ovo jelo biti ukusnija.
Pritom, dokazano je da ovo jelo prija organizmu, pre svega crevima i organima za varenje.
Sigurno vam se bar nekoliko puta desilo da vam ostane stari hleb i ne znate šta da radite s njim. Umesto da ga bacite, iskoristite ga za pripremu domaćih prezli, hrskavih krutona ili ga iskoristite za nova ukusna jela i priloge.
Poslednjih godina, nekad zaboravljena cicvara se na velika vrata vratila u restoransku ponudu i gotovo da nema etno sela u kojem ne krasi jelovnik.
Najjednostavnija cicvara se pravi tako što se u vodu koja je provrila dodaju mast, kajamak, belo ili žuto sitno mleveno kukuruzno brašno i malo soli i potom meša drvenom varjačom dok ne bude gotovo. Ukoliko je kuvar kreativan, može da isproba razne kombinacije i i obogati joj ukus tako što će u cicvaru tokom kuvanja dodati umućeno jaja, ili prilikom serviranja je ukrasiti kašikom pavlake, kiselog mleka. Ima i onih koji se kunu da je "cicvara najbolja kada se aranžira s prepečenim kockicama slanine i pospe s malo origana ili prepečenog suzam".
Recept za klasičnu cicvaru
Tradicionalno narodno jelo je veoma ukusno i brzo se priprema, a dugo će vas držati sitimi. Naravno, po želji možete da dodate tucanu alevu papriku (prilikom serviranja), čvarke, sitno isckan mladi luk.
Potrebni sastojci:
2 dl vode
2 dl mleka
300g kajmaka ili sira
8 kašika kukuruznog brašna
1 kašika masti
malo soli
Priprema:
Mleko, vodu i mast staviti da prokuvaju, dodati kajmak ili sir, posoliti i izmešati. Kuvati dok ne počne da vri, a onda smanjiti temperaturu, sipati kukuruzno brašno i neprekidno mešati da polako krčka. Cicvara je gotova kad se po dnu posude uhvati korica.
Godine se ne vide samo na licu, koži ili kosi. Tragove starenja, čini se, nosimo i u glasu, a naučnici sada veruju da bi upravo način na koji govorimo mogao da postane jednostavan i neinvazivan pokazatelj procesa starenja.
Nakon nekoliko pokušaja, Milo konačno uspeva da privuče pažnju vlasnice. Međutim, umesto da uživa u trenutku koji je toliko želeo, dolazi do neočekivanog obrta
Na istočnom obodu istorijskog jezgra Kaira, severno i južno od Citadele, podno brda Mokatam, prostiru se istorijske islamske nekropole koje se često jednim imenom nazivaju – Grad mrtvih.
Kombinacija 1-2-3-4-5-6 ima potpuno istu šansu da bude izvučena na lotou kao bilo koji naizgled nasumičan niz brojeva. Ipak, naš mozak odbija da u to poveruje – kognitivne pristrasnosti otkrivaju zašto tako loše procenjujemo slučajnost.
Visoka je više od dva metra, najviša je žena na svetu, a lekari su punih 29 godina mislili da znaju zašto. Sada je, međutim, Rumejsa Gelgi iz turskog grada Karabuk saznala da je njen slučaj mnogo neobičniji.
Turski glumac Ahmet Rifat Šungar beži od telefona i gradske buke, a supruga Esra je vremenom naučila da razume njegovu potrebu za tišinom, povlačenjem i „slatkim neradom“.
Počela je nova sezona muzičkog takmičenja „Zvezde Granda“, a još jednom se pokazalo da su kandidati na visini zadatka i da zaslužuju da stoje na velikoj Grandovoj sceni.
Nova sezona „Zvezda Granda“ počela je u velikom stilu, a čast da prva stane na veliku scenu pripala je Mili Ivanov, koja je odmah pokazala da je spremna za ozbiljnu muzičku borbu.
Devedesete su bile vreme prepoznatljivog domaćeg zvuka, a pesme koje su tada nastale i danas se pevaju. I ne samo da ih pamte oni koji su uz njih odrastali, pevaju ih i nove generacije...
Turski glumac Ahmet Rifat Šungar otkrio je za turski magazin šta ga umiruje, na koja se mesta uvek rado vraća, šta voli da sluša, ali i ko bira muziku u kolima!
Strelčevi bi danas morali da povedu računa o tome koliko će biti otvoreni prema saradnicima, Rakovima kulminira loše raspoloženje - šta je sa ostalim znacima Zodijaka?
Pred nekim znacima je užurban dan pun obaveza, dok druge očekuju zanimljive ponude, flert i nova poznanstva. U emotivnim odnosima biće potrebno više strpljenja i spremnosti na kompromis.
Zakon u Srbiji propisuje obaveznu zimsku opremu od 1. novembra do 1. aprila, a pitanje koje se svake jeseni iznova postavlja glasi – koje zimske gume zapravo kupiti.
Godine se ne vide samo na licu, koži ili kosi. Tragove starenja, čini se, nosimo i u glasu, a naučnici sada veruju da bi upravo način na koji govorimo mogao da postane jednostavan i neinvazivan pokazatelj procesa starenja.
Mnogo pre Monike Beluči, jedna Italijanka je lepotom, šarmom, talentom, osvojila i Holivud i svet - ali i Oskara, i to kao prva koja nije glumila na engleskom jeziku. Bila je to Sofija Loren.
Porodica kojoj ove subote na Prvoj televiziji od 16.30 pomaže ekipa "Radne akcije sa Tamarom" živi u Pančevu. Članovi porodice su podstanari, ali samo deka živi u kući koja je neuslovna.