Znate li šta je cicvara? Zaboravljeno tradicionalno jelo othranilo je mnoge generacije i upravo doživljava renesansu
Cicvara je jedno od najstarijih jela, spremali su je u mnogim bivšim jugoslovenskim državama, a evo kako da je napravite kod svoje kuće.
Ilustracija; Foto: Green Mountain Montenegro/Shutterstock
21.4.2026.|8:32
Izvor: prva.rs
Podeli:
Ko god je imao priliku da poseti zapdane i jugozapadne krajeve Srbije, kao i planinska mesta Crne Gore, mogao je i da proba njihova tradicionalna jela. I mada su gotovo svi specijaliteti veoma ukusni, jedno od njih se odvaja - ne samo po načinu pripreme i ulozi koju je imalo kroz istoriju, već i zbog činjenice da ga svi prisvajaju.
Reč je o čuvenoj cicvari, za koju će vam i Srbiji, i u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini reći da je plod njihove autentične kuhinje.
Istina je da se cicvara od davnina kuva u krajevima koje naseljavaju Srbi i po nekim izvorima, najstariji podaci o njenoj pripremi i značaju, mogu da se nađu u dobro čuvanim manastirskim knjigama.
Činjenica je da je, istorijski gledano, nastala iz potrebe da se lokalno dostupni sastojci - sitno mleveno kukuruzno brašno (belo ili žuto, kajmak, mleko, mast) iskoriste na najbolji mogući način i da se od njih što jednostavnije pripremi superobrok - hranljiv, lagan i zasitan.
U starim crnogorskim domaćinstvima cicvara se pripremala rano ujutro, pre odlaska u polje ili na ispašu. Bila je hranljiva i savršena za hladne dane u planini. U Pivi, se na primer, Božić se nije mogao zamisliti bez ogledanja u cicvari.
Takođe, uz priganice (uštipke) cicvara spremlejna sa kravljim skorupom (kajmakom) sa medom ili pršutom, bila je odraz velike časti koje su domaćini ukazivali gostima, makar oni bili putnici namernici.
Ilustracija; Foto: artfotoxyz/Shutterstock
Iako će svaka domaćica reći da "nema dobre cicvare bez dugog mešanja", većina se se saglasiti i da je jedna od tajni starinskog recepta u kvalitetu kajmaka - što je kajmak masniji i kremastiji, to će ovo jelo biti ukusnija.
Pritom, dokazano je da ovo jelo prija organizmu, pre svega crevima i organima za varenje.
Sigurno vam se bar nekoliko puta desilo da vam ostane stari hleb i ne znate šta da radite s njim. Umesto da ga bacite, iskoristite ga za pripremu domaćih prezli, hrskavih krutona ili ga iskoristite za nova ukusna jela i priloge.
Poslednjih godina, nekad zaboravljena cicvara se na velika vrata vratila u restoransku ponudu i gotovo da nema etno sela u kojem ne krasi jelovnik.
Najjednostavnija cicvara se pravi tako što se u vodu koja je provrila dodaju mast, kajamak, belo ili žuto sitno mleveno kukuruzno brašno i malo soli i potom meša drvenom varjačom dok ne bude gotovo. Ukoliko je kuvar kreativan, može da isproba razne kombinacije i i obogati joj ukus tako što će u cicvaru tokom kuvanja dodati umućeno jaja, ili prilikom serviranja je ukrasiti kašikom pavlake, kiselog mleka. Ima i onih koji se kunu da je "cicvara najbolja kada se aranžira s prepečenim kockicama slanine i pospe s malo origana ili prepečenog suzam".
Recept za klasičnu cicvaru
Tradicionalno narodno jelo je veoma ukusno i brzo se priprema, a dugo će vas držati sitimi. Naravno, po želji možete da dodate tucanu alevu papriku (prilikom serviranja), čvarke, sitno isckan mladi luk.
Potrebni sastojci:
2 dl vode
2 dl mleka
300g kajmaka ili sira
8 kašika kukuruznog brašna
1 kašika masti
malo soli
Priprema:
Mleko, vodu i mast staviti da prokuvaju, dodati kajmak ili sir, posoliti i izmešati. Kuvati dok ne počne da vri, a onda smanjiti temperaturu, sipati kukuruzno brašno i neprekidno mešati da polako krčka. Cicvara je gotova kad se po dnu posude uhvati korica.
Metod kupovine namirnica poznat kao 5‑4‑3‑2‑1 viralni je hit ne samo što rešava jedan od najzahtevnijih kućnih zadataka - nedeljno planiranje obroka - već dokazano čuva kućni budžet.
Verica Torsteinson iz Guberevca, nadomak Knića i u srcu Gruže plete džempere i kape, ali isključivo od islandske vune, a kako je uopšte došla na tu ideju i odakle joj vuna, pričala je za "Jutro" Prve.
NekiI ljudi deluju kao da razmišljaju jasnije, brže i preciznije od drugih, ali razlika se najčešće ne odnosi na obrazovanje, već na veštine koje su razvili.
Srpska pravoslavna crkva obeležava Pobusani ponedeljak, odnosno "Vaskrs za mrtve", dan kada se uređuju grobovi i kada se na groblja iznose farbana jaja.
Braća Dragi i Žika Jelić, kao i njihov bratanac Petar boravili su na egzotičnom ostrvu Jamajka, a šta su sve tamo radili i uradili, otkrili su pred kamerama Ekskluziva.
Pevač Saša Kovačević je nedavno saznao da je njegova verenica Zorana, s kojom je devet godina u vezi trudna, a sada je otkrio kako se oseća otkad je sazano da će postati otac.
Duet Twins, legendarna grupa 90-ih koju čine Manuela i Nebojša Kostrešević gostovali su posle duže vremena u punom sastavu i to u emisiji „Grand parada“, a pre snimanja otkrili su koliko njihova muzika živi danas, kao i koje generacije dolaze na nastupe.
Takmičari najpoznatijeg kulinarskog šoua, MasterChefa Srbija - ovaj put su u igri "Oklagija istine" osim umeća u kuhinji pokazali i zavidan pevački talenat, kao i duh zajedništva.
Prolazeći kroz takmičenje ,,Zvezde Granda“, ali i kasnije kroz mnogobrojna gostovanja po raznim emisijama, Milan Dinčić Dinča suočavao se sa ozbiljnom tremom koja je ostavljala posledice na njegovo zdravstveno stanje.
Braća Dragi i Žika Jelić, kao i njihov bratanac Petar boravili su na egzotičnom ostrvu Jamajka, a šta su sve tamo radili i uradili, otkrili su pred kamerama Ekskluziva.
Pevač Saša Kovačević je nedavno saznao da je njegova verenica Zorana, s kojom je devet godina u vezi trudna, a sada je otkrio kako se oseća otkad je sazano da će postati otac.
Njihovo povezivanje s produžnim kablom može izazvati ozbiljne posledice poput oštećenja uređaja, kratkog spoja ili čak požara. Evo koje kućne aparate nikada ne bi trebalo da uključujete na produžni kabl.
Ekipe Sektora ekologije i unapređenja životne sredine Javnog komunalnog preduzeća "Gradska čistoća" otpočele su sprovođenje tretmana suzbijanja larvi komaraca na teritoriji grada Beograda
Duet Twins, legendarna grupa 90-ih koju čine Manuela i Nebojša Kostrešević gostovali su posle duže vremena u punom sastavu i to u emisiji „Grand parada“, a pre snimanja otkrili su koliko njihova muzika živi danas, kao i koje generacije dolaze na nastupe.
Drama i balet, diptih "Beskrajna igra" i "Maskarada" naći će se na Velikoj sceni Madlenianuma, 25. aprila od 19.30 časova. Gost: Aleksandar Ilić, koreograf.